Trumpov mirovni plan za Gazu nailazi na prepreke dok Izrael i Hamas donose teške odluke

Stalan tok vode curi kroz otvore u šatoru koji Ghadir al-Adham dijeli sa suprugom i šestoro djece u Gazi. Njena porodica je i dalje raseljena nakon rata i čeka da počne obnova, prenosi BBC.

„Živimo život poniženja“, rekla je. „Želimo karavane. Želimo da nam se obnove domovi. Žudimo za betonom koji će nas grijati. Svaki dan sjedim i plačem za svoju djecu.“ Dva mjeseca nakon američki nametnutog primirja, Gaza je zaglavljena u prvoj fazi Trumpovog mirovnog plana – teritorija je podijeljena između zaraćenih strana, ljudi su i dalje raseljeni i okruženi ruševinama.

Jaka kiša poplavila je kampove i dovela do rušenja nekoliko zgrada dok moćna zimska oluja pogađa Pojas Gaze. Ujedinjeni narodi navode da je više od 800.000 Gazanaca ugroženo od poplava.

Ključna prepreka

Planovi za nove domove – i novu vladu – trenutno su zamrznuti u sljedećoj fazi Trumpovog mirovnog plana, dok traje potraga za posljednjim nestalim izraelskim taocem, Ranom Gvilijem.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu inzistira da Hamas mora vratiti sve izraelske taoce – žive i mrtve – prije nego što strane pređu na sljedeću, težu fazu plana.

Međutim, dosadašnje pretrage ruševina u Gazi nisu pokazale nikakav trag o njegovom prisustvu. Ran Gvili je otet tokom napada Hamasa 7. oktobra – bio je policajac, oporavljajući se od slomljenog ramena, koji je došao braniti obližnji kibuc Alumim. Njegovi roditelji, Talik i Itzik, prošle godine su obaviješteni da njihov sin nije preživio.

Put do njihovog doma u Meitaru, na jugu Izraela, okružen je transparentima u znak sjećanja na njega, sa žutim zastavama za taoce.

„Ukrali su nam dijete, ukrali su ga“, rekla je majka Talik. „Znaju gdje je“, dodao je Itzik. „Samo pokušavaju da ga sakriju ili zadrže. Igraju se s nama.“

Vjeruju da Hamas želi zadržati njihovog sina kao osiguranje u budućim pregovorima, nakon što vrati sve ostale taoce, žive i mrtve. Zvaničnik Hamasa je izjavio da ove optužbe nisu tačne i da Izrael pokušava izbjeći sprovođenje dogovora.

Bez traga o Ranovom tijelu i uz rastući pritisak Washingtona, njegovi roditelji kažu da se oslanjaju na izraelske lidere da ne nastave dalje dok njihov sin ne bude pronađen.

„Svi u izraelskoj vladi nam kažu: ‘Ne, ne prelazimo na drugi nivo dok Ran ne dođe.’ To je njihovo obećanje“, rekla je Talik.

Mnogi u Izraelu smatraju da bi politički bilo teško za Netanyahua da sprovede sljedeće korake dogovora, uključujući povlačenje izraelskih snaga dalje prema perimetru Gaze, ako je i jedan taoac i dalje nestao u Gazi.

Vrijeme ističe

Obje strane – Izrael i Hamas – suočavaju se sa teškim ustupcima u sljedećoj fazi plana. Za Hamas to znači predaju oružja i vlasti, dok Izrael treba predati sigurnost međunarodnoj stabilizacionoj sili.

„Izrael i Hamas dijele iste interese da ne idu prebrzo u drugu fazu“, rekao je penzionisani general Israel Ziv, bivši šef Direktorata za operacije izraelske vojske. „Hamas ne želi izgubiti kontrolu, a Izraelci iz političkih razloga također preferiraju ostati u Gazi, jer niko ne želi objašnjavati svojoj bazi da se moraju povući.“

On kaže da je Trump jedini koji može natjerati obje strane da nastave, i da vrijeme ističe.

„Ako čekamo, mislim da bismo mogli propustiti priliku jer se Hamas reorganizuje i njegova snaga se vraća. Moramo duboko udahnuti i krenuti naprijed s planom, jer ostati u ovoj situaciji je najgori scenario.“

Demilitarizacija Hamasa i izazovi obnove

Demilitarizacija Hamasa – na način koji obje strane prihvataju – smatra se prvim velikim izazovom. Bez toga, nijedna strana država vjerovatno neće poslati trupe da osiguraju Pojas, niti će početi obnova područja pod kontrolom Hamasa.

Netanyahu je ranije ove sedmice izrazio skepsu da strane zemlje mogu preuzeti taj zadatak umjesto Izraela.

„Naši prijatelji u Americi žele pokušati uspostaviti međunarodnu silu koja će obaviti posao. Znamo da postoje određeni zadaci koje ta sila može izvršiti. Ne želim ulaziti u detalje, ne mogu sve, i možda ne mogu glavno, ali vidjećemo“, rekao je Netanyahu.

Trump želi ubrzati proces

Gaza je trenutno podijeljena „žutom linijom“ koja označava granice izraelskih snaga u prvoj fazi primirja.

Glavni šef izraelske vojske nedavno ju je nazvao „novom granicom“, izazivajući optužbe da Izrael signalizira namjeru da tu ostane dugoročno.

Ključna pitanja, uključujući demilitarizaciju Hamasa, bit će razmatrana na sastanku Netanyahua i Trumpa na Floridi krajem mjeseca.

Američki predsjednik – koji je već posredovao u primirju u Gazi i provukao svoj plan kroz Vijeće sigurnosti UN-a – otvoreno je govorio o želji da ubrza proces.

Rekao je novinarima da će početkom naredne godine objaviti članove novoformiranog Odbora za mir u Gazi. „Biće to jedan od najlegendarnijih odbora ikada… Svi žele biti dio njega“, rekao je.

Alternativna budućnost Gaze

Postoje i široki izvještaji da, pod pritiskom Washingtona, Izrael započinje radove na čišćenju ruševina u pripremi za novi privremeni stambeni projekat u izraelski kontrolisanoj oblasti Rafe, na jugu Pojasa.

Novi smještaj mogao bi pružiti sklonište za desetine hiljada Gazanaca, pod uslovom da su spremni preći u izraelski kontrolisane oblasti i podvrgnuti se provjerama za eventualne veze s Hamasom.

Neki ovo vide kao dio plana da se Gazanci privuku u izraelske oblasti kako bi se izolovao Hamas. Mali broj ljudi već je prešao u te oblasti, u kampove koje tamo postavljaju oružane grupe podržane od Izraela.

Međutim, mnogi Gazanci – čak i oni koji žele smjenu Hamasa – kažu da odbijaju živjeti pod izraelskom kontrolom.

To je uvid u alternativnu budućnost Gaze, ako druga faza Trumpovog plana propadne; budućnost u kojoj Gaza, već podijeljena, postaje još podijeljenija.

federalna.ba/BBC