Više od 800.000 stanovnika Gaze u opasnosti od poplava dok zima produbljuje humanitarnu krizu

Dok snažna zimska oluja pogađa pojas Gaze, Ujedinjene nacije upozoravaju da je više od 800.000 stanovnika izloženih riziku od katastrofalnih poplava. Već prvi talas obilnih padavina doveo je do poplavljivanja improviziranih kampova, urušavanja objekata i dodatnog pogoršanja ionako teške humanitarne situacije.

Život pod ceradom: „Svaki dan plačem za svoju djecu“

U improviziranom šatorskom naselju u Gazi, kroz raspukline na ceradi koju Ghadir al-Adham dijeli sa suprugom i šestoro djece neprestano se slijeva voda. Njena porodica, raseljena tokom rata, još uvijek čeka početak obnove razorenog doma.

„Živimo život poniženja“, kaže Ghadir za BBC. „Trebaju nam barake, trebaju nam kuće. Želimo zidove od betona koji će nas grijati. Svaki dan sjedim i plačem zbog svoje djece.“

Njena priča odražava sudbinu hiljada porodica koje, i dva mjeseca nakon prekida vatre, žive u uslovima koji su daleko od  humanih. Gaza je zaglavljena u prvoj fazi mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trumpa, sa teritorijom podijeljenom između zaraćenih strana, bez jasnog napretka ka obnovi i političkoj stabilizaciji.

Obnova i formiranje nove vlade stoje u mjestu

Napredak u obnovi i političkoj reorganizaciji Gaze zavisi od prelaska u sljedeću fazu Trumpovog plana, no ključni uslov Izraela još nije ispunjen — pronalazak posljednjeg izraelskog taoca, Ran Gvilija.

Ran Gvili, policajac ranjen u rame koji se pridružio odbrani kibuca Alumim tokom napada Hamasa 7. oktobra, nestao je u haosu sukoba. Njegovi roditelji, Talik i Itzik, prošle godine su obaviješteni da njihov sin vjerovatno nije preživio, ali njegovo tijelo nikad nije pronađeno.

Ceste koje vode do njihovog doma u Meitaru prekrivene su žutim zastavama i transparentima u čast nestalim taocima.

„Ukrali su naše dijete”, kaže njegova majka. „Znaju gdje je, samo nas drže u neizvjesnosti“, tvrdi Itzik, uvjeren da Hamas zadržava informacije radi političke trgovine.

Hamas negira ove tvrdnje, nazivajući ih pokušajem Izraela da izbjegne implementaciju dogovora. No bez pronalaska Gvilijevog tijela, politički pritisak na izraelskog premijera Benjamina Netanyahua raste — mnogi smatraju da bi bilo politički nemoguće nastaviti mirovni proces dok makar jedan talac ostaje nestao.

Teške odluke pred obje strane

Ulazak u drugu fazu mirovnog sporazuma sa sobom nosi bolne ustupke. Za Hamas: predaja oružja i političke kontrole.
Za Izrael: povlačenje vojske i prepuštanje sigurnosti međunarodnim snagama.

Prema mišljenju penzionisanog generala Izraela Ziva, ni jedna strana ne žuri.

„Izrael i Hamas imaju zajednički interes da usporavaju proces“, kaže on. „Hamas ne želi izgubiti kontrolu, a izraelska desnica ne želi objašnjavati biračima zašto se vojska povlači.“

Ziv upozorava da vrijeme ističe: „Hamas se reorganizuje i jača. Ako predugo čekamo, propustićemo jedinstvenu priliku.“

Prvo veliko pitanje: razoružavanje Hamasa

Razoružavanje Hamasa smatra se ključnom tačkom — bez toga, nijedna zemlja neće pristati da pošalje stabilizacijske snage u Gazu, a obnova u područjima pod kontrolom Hamasa neće početi. Uprkos američkom insistiranju, Netanyahu je nedavno izrazio sumnju da bi međunarodne snage uopšte mogle preuzeti taj zadatak:

„Naši prijatelji u Americi žele pokušati uspostaviti međunarodne snage. Postoje stvari koje mogu uraditi, ali ne mogu sve. Možda čak ni ono najvažnije.“

Trump gura proces naprijed

SAD sve snažnije forsiraju provođenje plana. Gaza je trenutno podijeljena tzv. “žutom linijom”, koja označava granice izraelske kontrole tokom prve faze sporazuma. Izraelski načelnik generalštaba nedavno ju je nazvao „novom graničnom linijom“, izazivajući kritike da Izrael planira dugoročno zadržati kontrolu.

Predsjednik Trump najavio je da će početkom iduće godine objaviti članove novog „Odbora za mir u Gazi“, rekavši da „svi žele biti dio toga“.

Novo privremeno naselje u Rafahu: Prelazno rješenje ili novi oblik podjele?

Pod pritiskom Washingtona, Izrael je počeo raščišćavati ruševine u južnom Rafahu kako bi pripremio teren za novo privremeno naselje. Prema izvještajima, smještaj bi mogao biti osiguran za desetine hiljada stanovnika, ali samo pod uslovom da uđu u izraelski kontrolisanu zonu i prođu sigurnosne provjere.

Neki ovo vide kao pokušaj da se stanovnici Gaze povuku na teritoriju pod izraelskom kontrolom, čime bi Hamas bio dodatno izolovan. Mali broj ljudi već je prešao u te zone, u kampove koje čuvaju izraelski saveznici.

No većina Palestinaca — čak i oni koji su kritični prema Hamasu — odbija prihvatiti život pod izraelskom upravom.

Ako se druga faza Trumpovog mirovnog plana ne pokrene, Gaza bi mogla ostati trajno podijeljena — između izraelski kontrolisanih zona i područja gdje Hamas i dalje ima utjecaj.

Za stanovnike poput Ghadir i njene djece, koji se sada bore s poplavama, hladnoćom i nesigurnošću, takav ishod bi značio još jednu izgubljenu priliku za normalan život.

federalna.ba/BBC