Tročlana posada Sojuza uputila se na ISS slaveći obljetnicu Gagarinova leta
Tročlana rusko-američka posada u petak se uputila na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) u povodu 60. obljetnice slanja prvoga čovjeka u svemir, sovjetskog kozmonauta Jurija Gagarina.
Kozmonauti Roscosmosa Oleg Novitski i Pjotr Dubrov i NASA-in astronaut Mark Vande Vei poletjeli su s ruskog kozmodroma Bajkonur u Kazahstanu u planiranih 7:42 ujutro po lokalnom vremenu. Na ISS bi trebali pristati u 11:07.
Bajkonur je u povodu toga leta okićen podsjetnicima na Gagarinovo postignuće. Tročlani američko-ruski tim će na ISS-u provesti šest mjeseci.
Kapsula kojom su poletjeli nazvana je Sojuz MS-18, po onoj Gagarinovoj, a na njezinoj vanjskoj strani postavljen je portret sovjetskog kozmonauta.
Dubrov je u četvrtak najavio kako će tri pilota u svemiru proslaviti godišnjicu Gagarinova leta koja se obilježava u ponedjeljak.
„Zajedno ćemo je proslaviti“, rekao je 43-godišnji Rus kojem će to biti prvi put u svemiru.
Gagarinov povijesni let 12. travnja 1961. u Rusiji se svake godine slavi kao Dan kozmonautike. Kapsula je u petak lansirana s druge rampe u odnosu na onu legendarnoga sovjetskog pilota koji je prije 60 godina proveo 108 dana u Zemljinoj orbiti.
Gagarinova rampa posljednji je put upotrijebljena 2019., a trenutačno se nadograđuje za rakete Sojuz nove generacije te se očekuje da će biti u pogonu 2023. godine.
Misija 1961. bila je velika propagandna pobjeda Sovjetskog Saveza u svemirskoj utrci sa Zapadom u vrijeme Hladnog rata.
No ova godišnjica pada u teška vremena za rusku svemirsku industriju koja je proteklih godina pogođena koruptivnim skandalima i odgođenim lansiranjem 2018., piše agencija Reuters.
Roscosmos i Bajkonur su prošle godine izgubili monopol na prijevoz do ISS-a zbog američkih raketa Space X Elona Muska.
Pojava konkurencije zadaje financijske glavobolje Roscosmosu jer je NASA ranije plaćala desetke milijuna dolara po astronautu za prijevoz do ISS-a.
Ruski kozmonautski dužnosnici i dalje planiraju nove misije, poput ideje o uzimanju uzoraka s Venere i kreiranja rakete koja bi bila u stanju u svemir otputovati stotinu puta. No izdvajanja za svemirska istraživanja godinama se smanjuju jer predsjednik Vladimir Putin više novca odvaja za vojsku, piše Reuters.
Svemir je jedno od rijetkih područja suradnje između Rusije i Zapada u vrijeme sve većih političkih tenzija.
No projekt ISS, pokrenut 2000., trebao bi biti 'umirovljen' do kraja ovog desetljeća.
federalna.ba/Hina