Terzić: Poslodavac kod kojeg radnik radi za 619 KM je puki izrabljivač

Gost ovosedmičnog Rezimea sedmice bio je novinar i politički analitičar Almir Terzić.

Na početku razgovora kaže kako je ova godina počela loše za građane Bosne i Hercegovine, s obzirom na najavljena poskupljenja životnih namirnica, ali i razne vrste političkih trzavica. 

Zatim je prokomentirao Uredbu Vlade FBiH o najnižoj plati od 1.000 KM.

„Navest ću jedan plastičan primjer, jutros mi je prodavačica rekla da će od ponedjeljka hljeba poskupjeti za 20 feninga i u privatnim pekarama. Zar to nije najbolji pokazatelj u kakvoj se ekonomskoj situaciji nalazimo? Cijene svakodnevno rastu i normalno je očekivati da primanja rastu. S tog aspekta, dakle, ne vidim ništa problematično, jer priča o minimalcu nije priča od jučer. To je priča koju smo očekivali još na kraju 2023. godine, pa je primjena odredbe trebala da važi cijelu prošlu godinu. Međutim, to se nije desilo, pa smo kritikovali Vladu zašto radnici nisu u 2024. već imali minimalac od 1.000 KM. Ali, reći ću otvoreno, onaj poslodavac koji ovog trenutka smatra da je njegov ponos da radnik radi za 619 KM puki je izrabljivač. Jer šta taj radnik može od 619 KM priušititi sebi i svojoj porodici, da ne govorim o rješavanju stambenog pitanja i nekih, uslovno rečeno, luksuznih stvari u smislu kupovine nove odjeće, obuće itd.“, kaže Terzić.

Međutim, dodaje kako razumije i ogorčenost poslodavaca u smislu da je neprihvatljivo da doprinosi budu ovako visoki. I o tome se, kaže, treba razgovarati, ali je u isto vrijeme nedopustivo da neko ostvari dobit od 75 miliona KM i plati na to samo 10% poreza, a ostatak zadrži.

„Ne prihvatam činjenicu da poslodavac vozi automobil od 250.000 KM i hvali se time, a da radnik prima 600 KM platu, i da taj poslodavac kaže da je puno da prima 1.000 KM. Pa, uskratite malo sebi da biste dali više radnika. Nigdje u svijetu nema da od milion maraka dobiti njima ostane 900.000 profita“, naglašava Terzić.

Smatra da kritika poslodavaca upućena na račun prekobrojne administracije jeste tačna, ali ne u potpunosti, jer treba u obzir uzeti i obične građane.

„Ne bih rekao da glomazni administrativni aparat počiva samo na poslodavcima i privatnom sektoru, već, nažalost, i na građanima koji plaćaju najskuplji PDV na sve. Imamo najskuplji PDV na lijekove, dječiju hranu, prehrambene proizvode koji su daleko manje oporezovani u zemljama EU. I s te dimenzije priče moramo naći neko rješenje, ali ti isti poslodavci ne smiju i nemaju pravo na ekskluzivitet da samo Bosna i Hercegovina bude njihovo tržište. Oni moraju raditi na tome da svojim kvalitetnim proizvodima budu konkurentni na tržištima EU“, poručuje.

I dalje imamo jako puno radnika koji rade nacrno i to je rak rana cijele Bosne i Hercegovine, ocjenjuje Terzić. Smatra da inspekcije moraju raditi na tom problemu kako bismo ostvarili veće punjenje budžeta.

„Doći ćemo u bezizlaznu situaciju ukoliko ostanemo s penzijama kakve jesu, prebijednim plaćama i poskupljenjima koja su svakodnevna. Na kraju ove godine imat ćemo puke siromahe u odnosu na ono što radi vlast. Bojim se kako ćemo preživjeti ovu 2025. godinu sa ekonomskog aspekta“, pita se Terzić.

Osvrnuo se i na hapšenje ministra sigurnosti Nenada Nešića i inicijativu za njegovu smjenu. Smatra kako su njegovi ministarski dani odbrojani, ukoliko ne bude kakvih - kako je rekao - zavrzlama da se sjednica Doma naroda PSBiH ne održi, s obzirom na razne vrste političkih spletkarenja.

„Što se tiče prebrojavanja ruku za njegovu smjenu, sasvim je izvjesno da postoji većina i u jednom i u drugom domu. Činjenica da se nalazi u jednomjesečnom pritvoru i s obzirom na to da se nalazi na poziciji ministar sigurnosti, koji rukovodi jako važnim sektorom, bilo bi zaista pogubno da imamo takvu osobu na tom mjestu“, poručuje.

Kad je u pitanju reakcija koalicionih partnera u vezi s Nešićevom smjenom, Terzić ističe da, ustvari, prava parlamentarna većina ni ne postoji, već se ona formira od slučaja do slučaja, čak i u odnosu na tačke dnevnog reda.

Najodgovornijim smatra stranke Trojke, kaže da su većinu mogle formirati i bez Nenada Nešića, te da nisu trebale pristajati na, kako je rekao, privatni Dodikov uslov za njegovo imenovanje.

„Kad zovete nekoga da činite parlamentarnu većinu, on mora iza sebe imati neki izborni legitimitet. Ne govorimo o nacionalnom nego o izbornom legitimitetu. U tom trenutku ne znam baš da je Nešić u bilo kojoj varijanti presuđivao o uspostavi koalicione vlasti na nivou Bosne i Hercegovine. Da biste učestvovali bilo gdje u svijetu u državnoj vlasti, mora iza vas stajati nekakav izborni legitimitet. Pa je mene začudilo da uopće jedna takva osoba, čija je stranka vanparlamentarna, djeluje u sastavu Vijeća ministara“, naglasio je Terzić.

Kad je u pitanju priča o eventualnom izbacivanju SNSD-a iz državne vlasti, smatra da će se sve završiti s odlaskom Nešića iz ministarske fotelje, ako se taj proces dovede do kraja i ne bude političkih blokada.

„Nije realno očekivati da dođe do promjene bilo kakve parlamentarne većine, s obzirom na to da se ovog trenutka možda može promijeniti parlamentarna većina u Domu naroda, ali ne bi se puno time dobilo. Dom naroda je izvedenica i nije neposredno vezana za održavanje prijevremenih izbora, jer u slučaj i da Predsjedništvo raspusti Dom naroda, delegati se ponovo biraju iz već postojećih entitetskih skupština u RS-u i Domu naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine. Tako da vjerujem da će ova klimava koalicija na državnom nivou ostati u, manje-više, ovom sastavu do kraja mandata“, kaže Terzić.

Smatra da u ovoj i narednoj godini Parlament BiH i Vijeće ministara više neće raditi nego što će raditi i da su političke krize koje se kreiraju u Bosni i Hercegovini vještački proizvedene kako bi se skrenula pažna s aktuelnih stvari, poput toga kako se teško živi i kako nema nikakvog napretka ni na evropskom, ni na NATO putu.

„Što se tiče ove vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, nisu zaslužili da dobiju bilo kakvu šansu da nastave rad u ovom ili nekom sličnom kapacitetu i mislim da trebaju biti kažnjeni za svoj nerad jer su pokazali da nisu izvršili obaveze prema građanima ove zemlje, zato što je Bosna i Hercegovina trenutno najcrnja rupa, ako izuzmemo Ukrajinu, koja vodi rat na tlu Evrope, jer smo posljednja zemlja na putu ka EU, posljednja smo zemlja na NATO putu, nismo članica ni Svjetske trgovinske organizacije, niko nas ništa ne pita, zvaničnici, ne samo evropski nego i svjetski, zaobilaze ovu zemlju. Niko ne vjeruje ovim političarima, koji su se čak potrudili da i samit o Zapadnom Balkanu, koji se trebao održati na teritoriji ove zemlje, upropaste“, istakao je Terzić.

Govorio je i o još jednom obilježavanju neustavnog „dana RS-a“. Podsjeća da se visoki predstavnik 8. januara oglasio saopćenjem o ovom događaju, što je bio povod da se i on isti dan otvorenim pismom obrati visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini Christianu Schmidtu, u kome ga je, kaže, kritikovao i zamolio da nas sve u Bosni i Hercegovini "ne smatra budalama“.

„Nije osmog januara poslijepodne došla informacija da će se u Banjoj Luci tog dana navečer, pa onda i sutradan održati proslava 'dana RS-a'. To se znalo mnogo ranije. Strašno me nervira kada se u formi saopćenja, upozorenja oglašavaju domaći i međunarodni zvaničnici. Visoki predstavnik ima sve elemente, koristeći Bonske ovlasti, da smijeni one koji su odgovorni za to. Zašto to nije učinio? Zašto nam je kao građanima osmog januara poslijepodne poručio da je to nešto neustavno? Pa mi to znamo. To je, na kraju krajeva, rekao Ustavni sud, ništa visoki predstavnik nije novo rekao“, istakao je Terzić.

Upitan da prokomentira reakciju pravosuđa na očito kršenje zakona, Terzić ističe kako je kritičar rada pravosudnih institucija zato što misli da ni Tužilaštvo ni Sud Bosne i Hercegovine ne odgovaraju svom zadatku.

„Ovo je zemlja u kojoj bi najviše osoba trebalo da bude iza rešetaka. Mi bismo, zapravo, trebali govoriti o prebukiranim zatvorima, da nam to bude prva tema o kojoj trebamo raspravljati. Ali mi, nažalost, govorimo o oslobađajućim presudama, o odbacivanju optužnica, o situaciji gdje nam se očiti kriminalac smije s ulica svih gradova u Bosni i Hercegovini. I to je zaista deprimirajuće i frustrirajuće po građane ove zemlje. S druge strane, ne želim amnestirati niti jednog domaćeg političara. Lako je iz Sarajeva govoriti i slati saopćenja o tome šta se dešava u Banjoj Luci. Koliko je tih domaćih političara iz Sarajeva bilo u RS-u 9. januara s povratnicima? Mene toliko frustrira to što će ti isti političari sjesti za jedan sto i ponovo razgovarati kao da se ništa nije dogodilo. Zašto političari iz Sarajeva ne kažu i Miloradu Dodiku i bilo kome ko radi neke destruktivne stvari da više s njim neće. Pa neka bude šta će biti. Dajte da malo dignemo taj prag u svojim zahtjevima“, naveo je Terzić.

Na kraju se osvrnuo i na predsjedničke izbore u Hrvatskoj. Smatra da nema pretjerane neizvjesnosti, barem ako je suditi prema rezultatima prvog kruga. Kaže kako se, što se Bosne i Hercegovine tiče, ništa neće promijeniti pobijedio Zoran Milanović ili Dragan Primorac, jer je u pitanju, kako kaže, „gori od goreg“.

„I jedan i drugi negiraju pravo građana ove zemlje da na normalan način biraju svoje predstavnike u ovoj zemlji. Previše se jedna i druga politika miješaju u suverenitet ove zemlje, ali mi je to pogubnije slušati od Milanovića nego od kandidata HDZ-a s obzirom na to da znamo na kojem su političkom diskursu. Što se tiče samih odnosa Srba i Hrvata, oni će se u narednom periodu sasvim sigurno više zatezati upravo zbog pitanja djelovanja Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj“, zaključio je Terzić, gostujući u emisiji Rezime sedmice Federalne televizije.

federalna.ba