Tegeltija: Srbija ima pravo da traži izvještaj od Visokog predstavnika
Milan Tegeltija, savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika kazao je u Otvorenom studiju na Radiju FBiH, kako nema ništa sporno u namjerama Aleksandra Vučića da se Srbija kao potpisnik Dejtonskom mirovnog sporazuma aktivno uključi u proces djelovanja OHR-a na način kako je to jučer srbijanski predsjednik pojasnio.
„Postoji takva mogućnost koju Srbija nije do sad koristila. I tu se nema šta pretjerano komentirati niti ima bila šta upitno u tome. Ono što jeste novina u postupanju, ali nije novina u sadržaju, odnosno obaveza koja može da postoji ili ne, može da se iskorištava, a i ne mora. I Srbija je najavila da će u budućnosti koristiti tu svoju mogućnost koja je decidno propisana Aneksom 10. Dejtonskog mirovnog sporazuma.“
Na konstataciju da to do sad nije bila praksa i da nezadovoljstvo politikom OHR-a iz RS-a je isključivo kritizirano Tegeltija je kazao je promjene počele već ranije kad je NSRS tražila izvještaj visokog predstavnika.
„NSRS ga je i formalno zatražila, a sad to radi i Srbija i očito se sad radi o promjeni jedne prakse, jer je očito i Srbija shvatila da je traženje takvog izvještaja potrebno ukoliko OHR ostane u BiH. Vučić je kazao da je on legalnost izbora novog visokog predstavnika prepustio Vijeću sigurnosti UN-a i to i jeste pitanje autoriteta Vijeća sigurnosti. I na taj način je mudro izbjegao konfrontaciju sa Njemačkom što mu je vrlo važno zbog ogromnih investicija koje Njemačka ima u Srbiji.“
Dejtonski mirovni sporazum je dostavljen u svojoj engleskoj verziji UN-u i kao takav se čak može naći i na internetu-kazao je Tegeltija.
„U tom dokumentu koji je dostavljen UN-u i i u toj Rezoluciji koja je povodom tog dokumenta usvojena jasno je ograničena nadležnost visokog predstavnika isključivo na Aneks 10. I tu se problem prevoda ne može pojaviti, ono što se može pojaviti kao problem je da ukoliko nema potvrde od Vijeća sigurnosti se postavlja pitanje iz kojeg to dokumenta „taj nekakav visoki predstavnik“ crpi ovlaštenje koje mu je dato Aneksom 10, jer je Vijeće za implementaciju mira nastalo nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma kao svojevrsna pomoć sporazumu i visokom predstavniku. Čak i kad bismo prihvatili odluku PIC-a bez afirmativnog ruskog stava, ona se opet ne bi mogla smatrati donesenom“- kazao je Tegeltija.
Mislim da je i Inzko ostavio mogućnost da dođe do komplikacija u vezi Schmidtovog imenovanja- kazao je Tegeltija koji se osvrnuo i na mogućnost ruskog veta na ostanak snaga EUFOR-a.
„Kad je riječ o EUFOR-u mislim da to pitanje ne treba pojednostavljivati, to je vrlo ozbiljno pitanje, nije to pitanje 500-600 vojnika koji se trenutno nalaze u BiH. Pitanje EUFOR-a je pitanje legaliteta prisustva međunarodnih oružanih formacija na teritoriji BiH, jer tih 500 uz legalitet bivstvovanja u BiH u svakom trenutku može narasti do 5000, 30 000 ili 500 000. Vetom jedne od članica taj leglitet se dovodi u pitanje, a sasvim je sigurno da su prisustvo OHR-a i EUFOR-a u BiH usko povezani i ja to nikad ne bih zanemario. Niko od nas ne može da zna namjere velikih igrača. I ne možemo utjecati na to. Ne mogu da pretpostavim šta će bilo koja članica Vijeća sigurnosti uraditi pa čak i Rusija“- kazao je Tegeltija.
Upitan da pojasni izjave Milorada Dodika zašto je imenovanje Christiana Schmidta upereno protiv RS-a Tegeltija je kazao da je riječ o historijskom iskustvu OHR-a i RS-a.
„Nije dobro. OHR i intervencionizam Međunarodne zajednice sve ovo vrijeme oduzimaju nadležnosti RS-a i samim tim razvlašćivanja onoga što je Dejtonski mirovni sporazum, i iz tog iskustva RS vadi zaključak da svako reafirmisanje i osnaživanje akcija visokog predstavnika narušava suvrenitet BiH, a s druge strane je prijetnja Republici Srpskoj u smislu daljeg oduzimanja ovlaštenja koje ide u smjeru eventualne centralizacije ili unitarizacije BiH, a to je ono što nije zamišljeno u Dejtonskom mirovnom sporazumu.“
Inzko je rekao šta je rekao i ono što je rekao moglo bi se smatrati retorikom domaćeg političara, a ne stranog diplomate- kazao je Tegeltija.
„Inzko se svrstao na stranu određenih politika, urušio je autoritet Međunarodne zajednice. Sad za RS nije problem Schmidt već održavanje principa Dejtonskog mirovnog sporazuma i Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a. U toj konstelaciji odnosa potpuno je jasno da ne postoji mogućnost da RS prihvati postupanje protivno Dejtonskom mirovnom sporazumu i to je to“- zaključio je Tegeltija.
federalna.ba/Jasenka Tica Isović