Tanović - Branković za Rezime: Prestanite mladima govoriti „u naše vrijeme“, oni žive u novom vremenu
Profesorica Arma Tanović - Branković za Rezime sedmice analizirala je ključne događaje koji su obilježili proteklih sedam dana.
Otvoren još jedan rat na Bliskom istoku – regionalni sukob ili nešto mnogo više?
Profesorica Tanović – Branković je kazala kako vijesti o ratu bude post – traumatski sindrom radi preživljenog rata, te kako je čine tužnom i „stavljaju pred pitanje šta mi kao mali ljudi, kao pojedinci možemo tu učiniti“.
„Naravno da je važno dići glas, ali je važno koliko, kada i gdje se taj glas diže. Ne vjerujem da dizanje glasa na društvenim mrežama, na sve ono što je sad neka kultura populizma, da to nekako proizvodi bilo kakav efekat. Ja bih lično voljela da postoji mogućnost da, ja ili kolege i kolegice koji su u projektu hraniteljstva, možemo ponuditi dom djeci koja su ostala siročad u Gazi, da ih možemo odškolovati, da im možemo pomoći da prevaziću traume. Za mene je to put. Za mene je put da nađem način da uplatim ili doniram neka sredstva, ne samo za djecu Gaze, nego za svu djecu koja žive u siromaštvu. Mi imamo i u BiH djecu koja se suočavaju sa teškim siromaštvom, sa zlostavljanjem u porodicama, sa zlostavljanjem u njihovim sredinama - školskim. Ja mislim da je važno konkretno djelovati - djelovati svrsishodno. Znate, možda ste pomogli jednoj osobi, ali da je ta pomoć bila vrlo konkretna. Naravno ljudi, pogotovo koji imaju medijsku pažnju, a to je prije svega akademska zajednica, pa ljudi iz umjetnosti, kulture, ljudi iz političkog života, treba da dignu svoj glas, treba da kažu svoje mišljenje. Apsolutno sam za to, ali sam nekako više da uradimo nešto konkretno“, poručila je profesorica Arma Tanović – Branković.
Evropski put Bosne i Hercegovine – akcenat na pojedincu
Bosna i Hercegovina je historijski, geografski, te geopolitički dio Evrope – dio je evropskog nalijeđa, evropske tradicije. Evropski put je put kojim svi treba da težimo i doprinosimo, zaključila je profesorica Tanović – Branković, te dodala:
„Uvijek je do nas onoliko koliko treba da je do nas. Ja mislim da kada svaki čovjek, kada svaki građanin Bosne i Hercegovine i svaka građanka, budu na ličnom planu doprinosili da ovo društvo bude bolje, onda će i društvo biti bolje. Kada prebacujemo krivicu na neki politički establišment - kažem da smo birali politički establišment. I sa druge strane, mi smo dio društva Bosne i Hercegovine. Jednak dio. Vi, ja, gospodin koji me lijepo dočekao na portirnici, gospodin koji me je dovezao taksijem, gospođa koja će očistiti ovaj studio nakon što mi završimo ovaj intervju. Svi smo mi jednako važni i svi mi možemo biti jednako pokretači promjena, opet kažem, u okviru svojih krugova djelovanja“.
Otkazivanje Evropske konferencije rabina u glavnom gradu BiH
„Ja mislim da Sarajevo ne treba konstantno da dokazuje i pokazuje i potvrđuje to da je multikulturalan grad - grad otvoren za sve različitosti“, kazala je profesorica, te nastavila:
„Meni je to generalno zaličilo na jedno nemudro, ad hoc i populističko djelovanje. Mi ne znamo zapravo kakav stav ti ljudi koji su rabini imaju prema stravičnim zločinima koji se dešavaju u Gazi. Mi ne znamo zapravo da li su oni možda baš protiv tih zločina koji se dešavaju. Možemo pretpostavljati, ali nije dobro pretpostavljati u ovakvim situacijama. Sarajevo koje ja poznajem i Sarajevo koje ja živim, jer to ste me pitali, je itekako multikulturalan grad“.
View this post on Instagram
Na mladima svijet ostaje
Od 19.06. na repertoaru Pozorišta mladih Sarajevo šest premijera drame koja govori o vršnjačkom, seksualnom i sajber nasilju. Zamišljena je kao lekcija o uklapanju u društvo, emocijama, nasilju koje postaje sve brutalnije i učestalije. Kakva treba biti politika mladih za uspješniju integraciju u društvo, preveniranje nasilja, formiranje uzora, poticanje kritičkih stavova i razvijanje vještina – jer na mladima svijet ostaje.
„Mi svi generalno, kada govorimo o odgoju i politici mladih, vrlo često govorimo 'tako to nije bilo u naše vrijeme'. Mi moramo shvatiti da više ništa nije kao u naše vrijeme. Sve se promijenilo. I naše vrijeme uopšte nije referenca. Ja se sjećam vremena kada smo imali dva ili tri kanala, kada sam bila dijete, na televiziji. Danas se mi moramo boriti, škole se u smislu zanimljivosti, interdisciplinarnosti, moraju takmičiti sa jednim Tik Tokom, sa Instagramom, sa protokom informacija koji je luđački brz“, objasnila je profesorica u intervju, te dodala kako znanje koje se prenosi djeci mora biti zanimljivije i atraktivnije, kako bi se zaokupila njihova pažnja i usmjerila na ključne stvari.
View this post on Instagram
Cijeli intervju pogledajte u priloženom videuu.
federalna.ba/ A.D.