Svi optuženi u predmetu 'Dobrovoljačka' izjasnili se da nisu krivi

Za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i zločin protiv civilnog stanovništva, pored Ganića, optuženi su Zaim Backović, Hamid Bahto, Hasan Efendić, Fikret Muslimović, Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob, Ismet Dahić i Mahir Žiško.

Optužnica se odnosi na događaje od 3. maja 1992. godine, a kako je ranije saopćeno iz Tužilaštva, prikupljeni su dokazi koji se odnose na stradanje osam ubijenih žrtava sa utvrđenim identitetom, među kojima ima i civila i sanitetskog osoblja, ranjavanje 24 osobe, te zarobljavanje više desetina vojnika i civila, koji su mučeni i zlostavljani. 

Na upit Sudskog vijeća da li su razumjeli šta im se stavlja na teret, optuženi Bakir Alispahić je kazao da ne razumije optužnicu.

“Čitao sam je pet puta, ali nisam razumio optužnicu”, kazao je Alispahić.

Po izlasku iz sudnice medijima se obratio advokat Hamida Bahte, Asim Crnalić, koji je kazao da „onaj koji je napadnut ima se pravo braniti“.

"U principu, onaj koji se brani, rijetko čini zločine, a ovdje je takva situacija da ne postoje okolnosti iz kojih se može izvesti zaključak da su zločini počinjeni. Oni koji ne vjeruju, neka dobro pogledaju šta je rekao general Kukanjac", kazao je Crnalić.

Na pitanje novinara da li je ovo možda politički motiviran proces, odgovorio je da ne bi ulazio u tu sferu.

"Ja sam pravnik i nekoliko puta sam rekao, kad ja kao pravnik govorim o tome da je optužba politički motivirana, onda praktično pokazujem da nemam argumente za odbranu. Ja nerado, ili gotovo nikad, ne tvrdim da je neki postupak politički motiviran", naveo je Crnalić.

Po njegovim riječima, činjenica da je jedan puta već obustavljen postupak vezano za ovaj predmet i da u Hagu nisu našli elemente za progon, sama po sebi dovoljno govori o tome s kakvim ili s kojom težinom dokaza Tužilaštvo raspolaže.

Prema saopćenju Tužilaštva, njih desetorica se terete da su, u okviru svojih funkcija i ovlaštenja u vojnim, policijskim i civilnim strukturama, zajedno sa svojim podređenima, planirali, podstrekavali i izvršili napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA) pod pratnjom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija (UN).

Na teret im je stavljeno da nisu spriječili ubistva i ranjavanja vojnika i civila, da su propustili da kazne izvršioce ubistava i ranjavanja, mučili i nečovječno postupali prema zarobljenim vojnicima, nisu spriječili ni kaznili počinioce, kao i da su im pomagali poslije izvršenog zločina.

Iz Tužilaštva BiH su ranije saopćili da su, zajedno s Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA), kao i Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), proveli temeljitu istragu u kojoj je saslušano više stotina svjedoka događaja, među kojima i preživjeli vojnici i civili, predstavnici porodica ubijenih i ranjenih žrtava, kao i veliki broj sudionika događaja.

Uz optužnicu, predloženo je saslušanje 277 svjedoka, kao i više vještaka, a priloženo je više od 500 materijalnih dokaza kojima se potkrepljuju navodi optužnice.

Optužnica je podignuta 27. aprila ove godine, nakon višegodišnje istrage koja je bila prekidana pa nastavljana, te dva slučaja zadržavanja visokih dužnosnika u Beču, odnosno Londonu, nakon zahtjeva Srbije.

Optuženima u ovom predmetu suđenje će početi u narednih 60 dana.

federalna.ba/detektor.ba