Sumero centar - Predstavljeni modeli i prakse za veće zapošljavanje osoba s invaliditetom u BiH
Unapređenje zapošljavanja osoba s invaliditetom i prelazak sa strateških dokumenata na konkretnu praksu bili su u fokusu događaja "Put osoba s invaliditetom ka zapošljavanju i samostalnom životu", održanog danas u Sumero centru u Sarajevu.
Skup je okupio predstavnike institucija, organizacija civilnog društva i međunarodnih partnera, a predstavljeni su rezultati projekta "WORKin - Podrška za radnu inkluziju", uz podršku Federalnog zavoda za zapošljavanje, te je otvoren dijalog o modelima efikasnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na otvoreno tržište rada, posebno onih s intelektualnim i psihosocijalnim teškoćama u Federaciji BiH.
Direktor Sumera Haris Haverić istaknuo je da Bosna i Hercegovina posjeduje kvalitetan strateški i zakonodavni okvir u oblasti prava osoba s invaliditetom, ali da je ključni izazov njegova primjena u praksi.
- Naš cilj je da strategije prevedemo u konkretna rješenja. Kroz ovaj projekat, u saradnji s partnerima iz Hrvatske, educirali smo radne asistente kao ključni mehanizam podrške koji povezuje osobu s invaliditetom i poslodavca i omogućava njihovo uključivanje na otvoreno tržište rada - rekao je Haverić.
Dodao je da model radnog asistenta, već primijenjen u Hrvatskoj, podrazumijeva kontinuiranu podršku i poslodavcu i zaposleniku te naglasio potrebu uvođenja tzv. "grace perioda" od šest do 12 mjeseci, tokom kojeg osobe s invaliditetom ne bi gubile postojeća prava prilikom zapošljavanja.
- To bi smanjilo strah od gubitka beneficija i olakšalo tranziciju ka dugoročnom zaposlenju - pojasnio je Haverić, naglašavajući da osobe s intelektualnim teškoćama imaju pravo, ali i kapacitet i želju da rade.
Pomoćnik federalnog ministra rada i socijalne politike Dobrica Jonjić ocijenio je da zakonodavstvo Federacije BiH već prepoznaje institut radnog asistenta, ali da ključni izazov predstavlja njegovo finansiranje i implementacija.
- Problem nastaje kada teorijska rješenja treba provesti u praksi. Potrebno je osigurati i zakonodavni i finansijski okvir kako bi i poslodavci i radnici bili zadovoljni - rekao je Jonjić.
Istaknuo je da je Federacija BiH, u normativnom smislu, ispred pojedinih zemalja regiona, ali da zaostaje u finansijskim kapacitetima za realizaciju ovakvih programa. Kao važan stub naveo je fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, uz naglasak da postoji interes poslodavaca za angažman radnih asistenata, ali da trenutno ne postoji adekvatan model njihovog finansiranja.
Direktorica Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo Amina Đonlagić naglasila je da ova institucija kontinuirano provodi programe zapošljavanja otvorene za sve kategorije, uključujući osobe s invaliditetom.
- Postoji prostor za unapređenje kroz razvoj posebnih programa koji bi obuhvatili i zapošljavanje asistenata, ali i osoba s invaliditetom. Također, problem predstavlja činjenica da osobe često ne prijavljuju invaliditet, čime same sebi otežavaju pristup programima podrške - upozorila je Đonlagić.
Direktorica Centra za obrazovanje odraslih Validus iz Zagreba Slavenka Martinović istaknula je da iskustva iz Hrvatske pokazuju kako i osobe s kompleksnim teškoćama mogu biti uključene na otvoreno tržište rada uz adekvatnu podršku.
- Fokus treba biti na najranjivijim grupama, koje su često potpuno marginalizirane, a imaju jednako pravo na rad kao i svi drugi građani - kazala je Martinović, dodajući da je cilj ovakvih inicijativa jačanje njihove vidljivosti i aktivnog učešća u društvu.
Prema dostupnim podacima, manje od pet posto osoba s intelektualnim teškoćama u BiH ima formalno zaposlenje, što ukazuje na potrebu sistemskih rješenja i snažnije koordinacije institucija, poslodavaca i organizacija civilnog društva u ovoj oblasti.
Fena/federalna.ba