Srednjovjekovna Bosna, susjedi i Evropa - druga epizoda
Historijski izvori govore da su prvi kontakti između srednjovjekovne Bosne i Dalmacije zabilježeni još u doba Kulina bana, a da će kulminirati za vrijeme kralja Tvrtka 1, kada su u sastavu Bosne bili Split, Trogir, Šibenik, te otoci Brač, Hvar, Korčula... Tvrtko je posljednjih mjeseci svoje vladavine radio sve da sačuva ove teritorije. Izvan bosanskih granica ostao je Zadar i bosanski kralj je nastojao da, uz pomoć Venecije, i njega potčini, no Venecija nije bila voljna da mu pomogne i Zadar nije pao u bosanske ruke.
Odnosi Bosne i Dalmacije bili su politički, trgovački, vjerski, kulturni i ženidbeni. Pod bosanskim utjecajem, u mnogim dalmatinskim gradovima u to doba učestala su imena: Gruba, Tvrtko, Dabiša, Sandalji Ostoja, čijoj popularnosti pridonose istoimeni bosanski vladari i vojvode. U splitskom podgrađu živio je čovjek zapisan 1444. kao Ostoja, kralj podgrađa. Sve do Nina, u sjevernoj Dalmaciji, proširena su prezimena: Tvrtković, Sandaljić, Ercegović, Bošnjak, Bošnjanin, a Bosna je lično ime koje se davalo ženskoj djeci na Korčuli i u Trogiru.
Slijedi priča koju nam donosi Nedim Rabić, doktor historijskih nauka sa Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu.
Urednica i autorica serijala Sanda Novosel.