Sprema li se Bosni i Hercegovini revizija Daytona?

Sprema li se Bosni i Hercegovini revizija Daytona, izmjena Ustava? Ova su se pitanja u godini iza nas itekako otvorila, a prvenstveno izborom Joea Bidena za novoga predsjednika Amerike, koji je, dokazani poznavatelj prilika na Balkanu, posebno u BiH. Sve oči iz naše zemlje uprte su u SAD, od kojih se očekuje jak zamah u smislu saradnje s Evropskom unijom, ali i pomoć BiH da bi što prije postala članicom evropskih zemalja.

Nikada se u kratkom vremenskom periodu ime BiH nije tako često spominjalo u međunarodnim krugovima. Sve je pokrenula rasprava u američkom Kongresu, kada je jasno istaknuto i od onih čije mišljenje nešto znači da je Dayton nefunkcionalan, da se mijenjati mora, kao i da je BiH mjesto pod okriljem Evropske unije.

"EU treba izvršiti pritisak na Evropljane da sankcionišu one koji zagovaraju nezavisnost Republike Srpske i da se pregrupišu i stisnu redove uz SAD i usmjere se ka sjeveroistočnom gradu Brčkom kako bi se blokirala secesija. SAD trebaju blokirati naoružavanje policije od Rusije, kao i političko miješanje iz Hrvatske i Srbije. SAD i Evropa žele postdejtonsku BiH koja se može kvalifikovati za članstvo u EU", kazao je Daniel Serwer, profesor Univerziteta Johns Hopkins u Washingtonu.

Janusz Bugajski, profesor u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu objašnjava: "Da bi se riješio ovaj zastoj u Bosni, predstavnici EU moraju napraviti plan puta za ustavnu, administrativnu i izbornu reformu. Podrška građanskoj politici se mora značajno povećati i osnažiti vladavina zakona. Dva strana aktera utiču direktno na stabilnost ove regije - Rusija i Kina. Oba vide ovu regiju kao evropsku tačku pritiska gdje se konkurencija sa NATO-om i SAD-om može povećati".

I novoizabrani američki predsjednik Joe Biden, iako se nije očekivalo da o BiH progovori bar ne u prvoj godini mandata, jasno je poručio da obećanja data BiH devedesetih nisu zaboravljena: "Kao predsjednik se radujem saradnji sa međunarodnom zajednicom i narodom Bosne i Hercegovine kako bismo u potpunosti ispunili obećanje iz Dejtonskog sporazuma - a to je prosperitetna, pravedna i demokratska BiH u srcu Evrope, cjelovita, slobodna i u miru".

I druga imena od značaja, poput Billa Clintona i Madeleine Albright, imaju isti stav. Tako su iz SAD-a, u godini kada se navršilo 25 godina od Dejtonskog mirovnog sporazuma, jasno dali do znanja da će Amerika odlediti saradnju sa Evropskom unijom, a time vjerovatno i dati signale Uniji da će se Amerika posvetiti BiH. Poruke iz Amerike razumjeli su i u Evropskoj uniji. Tako je i visoki predstavnik u našoj zemlji od izražavanja zabrinutosti uspio pritisnuti Milorada Dodika da skine ploču s likom Radovana Karadžića na Palama, što je opet korak ka mogućem nametanju zakona o zabrani negiranja genocida. Inzko je potvrdio da se BiH vraća u fokus međunarodne zajednice. Da se nešto dešava na međunarodnom planu, jasno je sada svima. A nekima smeta. Pa su pokazali da su tu sa destriktivnim politikama koje BiH žele sputati u napretku i udaljiti od evroatlanskih integracija.

"Svaki pokušaj da se ruši Dayton, da se provodi nekakva erozija Daytona može izazvati najozbiljnije rizike i posljedice", upozorio je ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov.

A revizija Daytona, kako su poručili sagovornici sa početka ove priče, put je koji će uspostaviti jednaka prava svim građanima ove zemlje i time nas približiti ka EU. BiH to ne može sama jer da može, u ovoj godini domaće politike učinile bi bar nešto da nas Uniji približe. Ovako građanima ostaje samo da čekamo jači pritisak međunarodnih sila.

federalna.ba