Mak Dizdar je u svom djelu artikulirao specifičnu sliku Bosne
Vijekovima su pjesnici i umjetnici svjedočili o ljepotama, kulturi, običajima, ali i teškim periodima Bosne i Hercegovine.
"Godinama me muči fenomen srednjovjekovnog čovjeka Bosne i njegove sudbine. Zato sam satima stajao pred stećcima", riječi su Maka Dizdara (fragment iz emisije Savremenici 1970.)
Govorio je pjesnik da je Bosna definirana stećcima, ali i stigmom o čijoj je biti zapisao "prkosna od sna", te da je ovoj zemlji bilo suđeno da sanja pravdu, radi za pravdu, a da je nikad ne dočeka.
Stihom "Ase ležit vojnik Gorčin u zemlji svojoj, na baštini tuždi, žih a smrt dozivah noć i dan" zaokružio je Mak Dizdar konačnu autorsku sintezu koja počiva na krstjanskoj tradiciji hereze i u kanone se ne uklapa.
"Mak Dizdar fokusira tu drugost Bosne, njenu drugačijost u odnosu na kontekst, njenu stranost i njenu izloženost brojnim napadačima, osvajačima, onima koji nastoje bosansku autentičnost na neki način poništiti", ističe prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK Preporod.
Reći će jednom da je prolaznost neupitna, ali da postaje smislena tek kada je prepoznata.
I uspio je veliki književnik uspostaviti vezu s tradicijom ne čineći nasilje nad njom, obnavljajući stari jezik i pismo bosansčicu, otkrivajući u njemu potpuno nova značenja.
"Podsjetio nas je na jedno vrlo važno pismo kao temelj identiteta. Nije slučajno da se i danas oni koji osporavaju državnost BiH, prije svega bave pitanjem bosanskog jezika. Mak Dizdar podsjeća da ideja nacije nastaje relativno kasno, da je kultura puno starija od te ideje, da je Bosna kao država puno starija od te ideje", navodi prof. dr. Almir Bašović, teoretičar književnosti.
Zapisom o zemlji, Slovom o čovjeku, Modrom rijekom... profilirao je misli i osjećanja savremenika, ali i novih generacija.
"Mak Dizdar je pisac koji je kao niko prije i niko poslije njega u svom književnom djelu artikulirao ono što je jedna specifična slika Bosne, njena povijesna, ali i univerzalna situacija", dodaje Kodrić.
Zaodjenuvši u svom Kamneom spavaču ljepotom arhaičnog govora velika i složena pitanja Bosne i Hercegovine, uputio nas je Mak na razgovor s našim tišinama i zajedničkim identitetom prožimanja nacionalnosti te političkih uvjerenja.
Sloboda je drugo ime za poeziju kojoj treba otvoriti vrata svijeta i za budućih stotinu godina.
federalna.ba