Silos i sušara u Janji - nova ekonomska sigurnost za poljoprivrednike

U Janji, najvećem povratničkom naselju u Bosni i Hercegovini, povratak je za mnoge značio i vraćanje poljoprivredi, kao glavnom izvoru egzistencije.

Godinama su lokalni proizvođači žito prodavali odmah nakon žetve, što ih je ostavljalo u nepovoljnom položaju na tržištu. Izgradnja silosa i sušare za žitarice, projekta koji provodi Medžlis Islamske zajednice Janja, prvi put bi mogla donijeti ozbiljniju ekonomsku sigurnost ovoj zajednici.

Za većinu mještana Janje, povratak nije značio samo obnovu kuća, već i borbu da se od rada može živjeti.

Poljoprivreda je okosnica ove zajednice, ali bez osnovne infrastrukture godinama je donosila više neizvjesnosti nego sigurnosti. Upravo iz te potrebe rodila se ideja o izgradnji silosa i sušare, objekata koji bi poljoprivrednicima omogućili da prvi put sami upravljaju vlastitim rodom. Vakufska parcela postala je temelj na kojem se gradi projekat zamišljen kao dugoročna podrška ljudima koji žive od zemlje.

"Ova parcela na kojoj se gradi objekat je poklon, poklon jednog našeg čovjeka koji razumije šta je zadužbina, razumije vakuf, instituciju vakufa i koji će biti od koristi ljudima u narednom periodu. Onda smo krenuli u realizaciju prikupljanja sredstava koji će, nadamo se, koštati bar malo manje od milion za kapacitet dva silosa od po 500 tona, znači, ukupno 1000 t, plus sušara za sušenja žitarica koja će, nadamo se, u jednom satu moći osušiti 10 tona žitarica", kaže Mujaga Cifrić, sekretar Medžlisa IZ Janja.

Iako su radovi ušli u završnu fazu, predstoji još niz tehničkih i infrastrukturnih zahvata prije nego što objekti budu potpuno spremni za upotrebu. Projekat se razvijao postepeno, oslanjajući se na kombinaciju institucionalne podrške, doprinosa zajednice i vlastitih sredstava.

"Određena smo sredstva dobili od Muftijstva tuzlanskog, od Federalnog ministarstva za izbjegle i raseljene osobe, od priloga naših džematlija i naša sredstva su bila presudna da bi se ovo realizovalo do ovog stadijuma", pojasnio je hafiz Fahret Baćevac, predsjednik IO Medžlisa IZ Janja.

Za poljoprivrednike u Janji, ovakav objekat znači konkretnu promjenu u svakodnevnom radu. Umjesto skupog transporta i prinudne prodaje u vrijeme najnižih cijena, dobijaju mogućnost da planiraju proizvodnju i prodaju pod povoljnijim uslovima.

"Što se tiče nas proizvođača ovdje u Janji, to će mnogo značiti, jer ćemo smanjiti troškove transporta do okolnih silosa koji se nalaze u Ruhotini i Bijeljini. Inače, ja sam sijem 5 hektara ječma i pšenice, a ukupno u Janji ima oko 1.500 dunuma", govori proizvođač Mehmed Mešanović.

U zajednici u kojoj se godišnje proizvedu hiljade tona žitarica, silos i sušara mogli bi postati ključni oslonac lokalne ekonomije. Da bi objekti bili potpuno završeni i spremni za rad već od naredne sezone, potrebna je dodatna podrška. Svaka daljnja donacija predstavljaće direktno ulaganje u održivu poljoprivredu i opstanak povratničke zajednice.

federalna.ba