Proizvođači u Janji zasijali 450 duluma industrijskog krompira, stabilna cijena i siguran plasman

U Janji je počela sjetva industrijskog krompira za potrebe fabrike Semberka. Sjetva obuhvata oko 450 duluma, a ugovorena proizvodnja i ove godine garantuje proizvođačima da će fabrika sufinansirati dio troškova, stabilnu cijenu i što je najvažnije - siguran otkup.

Na imanju porodice Gradaščević radovi su već u punom jeku. Sjetva industrijskog krompira već je počela.

„Svake godine sijemo oko dva hektara krompira, odnosno 20 dunuma. Ove godine riječ je o dvije sorte – SCH 10 i Opal. To su sorte koje već standardno sijemo“, kazao je poljoprivredni proizvođač Mustafa Gradaščević.

Raniji početak radova

Poučeni iskustvima iz prethodnih godina, kada su klimatske promjene i visoke temperature već u ranom proljeću skraćivale vegetacioni period, proizvođači su odlučili započeti sjetvu ranije nego inače.

Industrijski krompir za potrebe lokalne fabrike uzgajaće se na oko 450 duluma, u saradnji s pedesetak kooperanata.

„Imali smo manji problem s distribucijom sjemenskog materijala, koji nam je stigao u nešto manjim količinama, ali mislim da to neće bitnije utjecati na prinos niti na zasijane površine“, izjavio je direktor Poljoprivredne zadruge Agrofarmer Janja Mujo Bogaljević.

Siguran otkup

Poljoprivrednim proizvođačima mnogo znači ugovorena proizvodnja, jer im osigurava stabilniji plasman i izvjesniju zaradu. Organizator proizvodnje sufinansira dio troškova, dok je otkupna cijena unaprijed poznata i iznosi nešto više od 50 feninga po kilogramu.

„Prije nego što počnete planirati šta ćete te godine sijati ili saditi, imate određenu sigurnost – znate šta sijete, po kojoj cijeni, kome prodajete i kada prodajete“, istakao je poljoprivredni proizvođač Mustafa Gradaščević.

Rizici slobodnog tržišta

Istovremeno, zbog prezasićenog tržišta i nesigurnog plasmana, nerijetko se dešava da velike količine povrća završe na deponijama. U Poljoprivrednoj zadruzi Agrofarmer ističu da se zbog toga sve manje ugovara proizvodnja drugih kultura, poput paprike, kupusa i patlidžana.

Razlog je nedostatak zainteresovanih prerađivača, pa poljoprivredni proizvođači bez ugovorenog otkupa često ostaju prepušteni rizičnom, slobodnom tržištu na pijacama, gdje mogu plasirati tek manje količine proizvoda.

federalna.ba