Duhan u Semberiji izgorio na njivama, proizvođači jedva spašavaju rod

Nova kriza prijeti poljoprivrednim proizvođačima u Semberiji, konkretnije proizvođačima duhana. Suša je gotovo prepolovila, a na pojedinim parcelama i potpuno uništila urod. Proizvođači pokušavaju spasiti ono što je ostalo, ali pitanje je kakav će biti kvalitet. Tome treba dodati i stalni rast troškova. Otkupna cijena odavno ne pokriva ulaganja, a radne snage sve je manje.

Suša desetkovala ovogodišnji rod

Suša je desetkovala ovogodišnji rod duhana. Na semberskim parcelama duhan je izgorio prije nego što je stigao dati očekivani rod. Listovi su sprženi, biljke zaostale, prinosi desetkovani, a proizvođači su na gubitku.

„Naša sjetva duhana izlazi 1.000 maraka po dunumu. Toliko je to unosno skupo. A duhan nije ništa. On je prosjek sedam maraka i to sve. Kad uzmeš u obzir, nema. Mi samo što naberemo sušaru duhana, tu uzmu radnici 600 do 700 maraka, a plin košta 400 maraka – 1.100. A u sušnici ove godine, pošto je podbacio, bude 300 kilograma duhana“, kazao je poljoprivredni proizvođač Jovica Savić.

Prinosi daleko ispod planova

Prvi listovi na otkup trebalo bi da stignu već za nekoliko dana. Planovi su bili ambiciozni, ali vremenske prilike ove godine već su promijenile računicu.

„Naš plan se uvijek zasniva na nekih 1.400 do 1.500 kilograma po hektaru i mi smo bili sigurni da će to biti ostvareno. Međutim, i dalje sam mišljenja da će biti ostvareno u Posavini sa proizvođačima, a u području Semberije neće. Mada još nije kasno, u najavi je duži sušni period s visokim temperaturama, tako da nema nekog velikog razloga za optimizam. Mi smo očekivali prinos od 300 tona, ja se nadam da ćemo preći bar 200“, rekao je direktor AD Duvan Čedomir Gotovčević.

Proizvodnja sve manje isplativa

Da bi sačuvao broj kooperanata, kojih je iz godine u godinu sve manje, organizator proizvodnje i ove je godine povećao otkupnu cijenu duhana. No, u poređenju s rastom troškova proizvodnje, to je i dalje nedovoljno da ova proizvodnja bude isplativa. Danas je održava još jedino tradicija.

„Pa nekada je duhan bio isplativ. Bolje je bilo raditi duhan nego da cijela porodica ode u inostranstvo. Više se dobijalo kod nas. Mi smo tada sadili duhan, od 80-ih do 90-ih, 1981. smo počeli saditi duhan. Znali smo ostvariti da čovjek kupi i stan ili kola od jedne proizvodne godine. I da ideš, da imaš para da trošiš, da ne možeš potrošiti“, navodi Savić.

Prošlogodišnji rod još čeka kupca

Duhan je otkupljen, obrađen i spreman za tržište. Ali tržišta nema. Poslije pet godina sigurnog plasmana, prošlogodišnji rod još čeka kupca. U AD Duvanu kažu da takav scenario nisu očekivali.

„U razgovoru sa starim našim kupcima, oni kažu da imaju dosta jeftiniji duhan. Povoljnija je cijena iz Azije. To su Azerbejdžan, Iran, Pakistan, te države, i duhan se uvozi iz tih zemalja, mada je domaći duhan boljeg kvaliteta nego taj uvozni. Ali kupcima, odnosno fabrikama, najbitnija je jeftina sirovina“, pojasnio je Gotovčević.

Crno tržište održava proizvodnju

Podsticaja za ovu vrstu proizvodnje gotovo da i nema. Loša agrarna politika i neadekvatna zaštita domaće proizvodnje veliki broj proizvođača okrenuli su crnom tržištu.

Paradoks je da danas upravo „prodaja ispod ruke“, gdje je cijena duhana i do četiri puta veća nego u legalnoj prodaji, ovu proizvodnju još održava. Istovremeno, procjene su da je legalno tržište duhanskih proizvoda u posljednjih deset godina palo za više od 60 posto, a posljedica toga su i ogromni gubici u državnom budžetu.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.