Saradnja Metkovića i Gruda za modularne kuće: Gradnja je skupa, ali su režije gotovo nikakve

Prekogranična saradnja BiH, Hrvatske i Crne Gore ostvarena kroz projekat „EMBRACE“ omogućava razvoj malih i mikro preduzeća tehnološkim unapređenjem kroz digitalizaciju poslovanja i povećanja konkurentnosti podržanim evropskim sredstvima. U prvom pozivu odobrena su 24 projekta vrijedna više od 4 miliona eura kojim je obuhvaćeno 66 mikro i malih preduzeća iz tri države. kojima je omogućeno do 85 posto pokrivanja troškova projekta.

Sredstvima EU-a omogućena je realizacija prekograničnog projekta energetski učintovitih stambenih objekata. Modularne kuće projektovane u Grudama - usklađene sa ekološkim standardima, od recikliranih materijala - gradi firma iz Hrvatske.

„Projekt je osmišljen na način da povežemo firme iz Hrvatske i BiH sa ciljem jačanja naše saradnje i nekakvog našeg umrežavnja. Cilj nam je razviti poslovanje i na prostoru BiH i na prostoru Hrvatske, da imamo što više zajedničkih partnera“, objašnjava Anđelka Zucić, direktorica kompanije AZ projektiranje i nadzor d.o.o. Grude.

Odobrena sredstva biće uložena u nabavku 3D laserskog skenera i printera, što će ubrzati gradnju objekta.

„Drago mi je da je EU prepoznala naš projekt kao vrijedan, koji promovira zaštitu okoliša i reciklirane materijale, energetsku učinkovitost i samoodrživost i prvenstveno brzinu gradnje - koja je sad izuzetno potrebna, na tržištu je nedostatak radne snage, posla je previše“, dodaje Zucić.

Josip Leko direktor je građevinske kompanije Ehitus: Za kuće kaže da će biti opremljene solarnim panelima, da će koristiti jame za kišnicu – biojame: „Cilj nam je iz ovog projekta dobiti kuću koja će biti neovisna o mrežama“.

Interes za prekograničnu saradnju, zbog bespovratnih sredstva, sve je veći, što potvrđuje projekat koji provodi Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, a kojim je obuhvaćeno 66 mikro i malih preduzeća samo u prvom pozivu.

„Projekt EMBRACE odgovara na zahtjeve i podiže kvalitetu života kroz jačanje gospodarske, sociološke i prekogranične saradnje. Prednjači zelena gradnja, zelene tehnologije, poljoprivreda, održivo poslovanje, imamo i nekoliko aplikacija u turizmu, ali uglavnom je digitalna platforma tu zastupljena, što je bitno kod izlaska na međunarodna tržišta“, napominje Ante Janko Bobetko, zamjenik predsjednika Uprave HAMAG-BICRO.

Maksimalna vrijednost projekata je do 200 hiljada eura. Energetski učinkovita stambena gradnja, iako zahtjevnija, dugoročno je isplatljivija i prihvatljivija zbog smanjenja zagađenja, ali i potrošnje energije.

Bobetko dodaje za modularne kućice iz Metkovića i Gruda da imaju dvojaku namjenu: „Prva je da se u slučaju prirodnih katrastrofa mogu brzo montirati i tu smjestiti stanovništvo. Druga je dio turistička“.

„S obzirom na materijale, te zgrade koštaju 20-30 posto koštaju više. Time još doprinosimo skupljoj gradnji trenutno. Međutim, što se tiče održavanja i kasnije plaćanja energenata, to se višestruko isplati jer su režije kod takvih zgrada minimalne, gotovo nikakve“, ističe Mirjana Čagalj, potpredsjednica Gospodarske komora za graditeljstvo i promet RH.

Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku i klimatske promjene, upozorava kako se zna desiti da se za male pare kupi velik problem: „Često napravimo kuću od blokova, bez fasade, pa imamo velike troškove za energiju. Ako investiramo u nešto što će smanjiti troškove, solarni panel, struja je 20 godina besplatana kada Sunce grije“.

Zbog podijeljenih nadležnosti vlasti, implementacija savremenih okolinskih standarda u BiH je otežana.

Ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK-a Emil Balavac (SDP) smatra kako je ovo dobar pokazatelj da se mogu sa nešto vlastitih sredstava dobiti mnogo veća sredstva iz fondova EU-a, posebno IPA fondova i prekogranične saradnje: „Da pokupimo znanje koje postoji u našem susjedstvu, ovaj put u Hrvatskoj, da napravimo nešto dobro i konkretno za BiH, a posebno za region Hercegovine“.

„Plan rasta je digitalna trnasformacija i zelena tranzicija u fokusu reformi, gdje se za energetsku efikasnost predviđa da godišnje pravimo uštede od 3 posto. Možda je nekome 3 posto malo, ali poređenja radi, danas je to, a i prethodnih godina – 0,1 posto godišnje“, napominje Harbaš.

Naredni poziv u okviru projekta prekogranične saradnje za mikro i mala preduzeća biće objavljen najesen. Obavezno je da jedan od partnera bude iz Evropske unije, u ovom projektu Hrvatske, uz mogućnost prijave korisnika iz BiH i Crne Gore koji će digitalizacijom i modernizacijom poslovanja osnažiti konkurentnost na međunarodnom tržištu.

federalna.ba