Rudić: Moraju se tražiti nove strategije za opstanak novinarstva kao javnog dobra

Godina koja je izmaku, kaže Rudić, bila je teža i neizvjesnija za većinu novinara, novinarki i medija u BiH u odnosu na prethodnu iz najmanje tri razloga.

Prvi se desio na samom početku godine zaustavljanjem svih projekata USAID-a, uključujući i podršku medijskom sektoru i medijskim organizacijama i asocijacijama. Ta odluka je ozbiljno uzdrmala kompletan medijski sistem u BiH, naročito male i istraživačke medije koji su gotovo u potpunosti oslonjeni na donatorska sredstva. Nedostatak donatorskih sredstava uzrokovao je  otkaze ugovora o radu za veliki broj novinara koji su godinama, pa  i decenijama radili za istraživačke medije.

Otpuštanje novinara i drugih uposleniak desilo se u Al Jazeera Balkans, Una TV i drugim medijima, tako da će 2025. biti zapamćena po masovnom ukidanjem radnih mjesta za novinare i novinarke.

- Naravno, ne možemo ne pomenuti BHRT i ozbiljne prijetnje opstanku ovog javnog servisa u kojem radi blizu 800 medijskih radnika. Smanjivanje produkcijskih kapaciteta i finansijske održivoti medija je ozbiljno dovelo u pitanje i opstanak novinarstva kao profesije i javnogg dobra, a država BiH nije poduzela niti jedan korak, nije donijela niti jednu svrsishodnu odluku ili organzovala ozbiljnu debatu o tome kako će i kojim mjerama očuvati medijsku i novinarsku zajednicu u državi - kaže Rudić.

Drugi razlog za pogoršanje medijskih sloboda jeste povećanje broja napada i drugih sigurnosnih rizika za novinare i medije, čak i fizičkih napada, prijetnji smrću, govora mržnje. Naročito su bili brutalni online napadi i prijetnje, usmjereni na zastrašivanje novinara i novinarki, budući da su se pretvarali u online nasilje i hajku na pojedine novinare. Zabrinjavajuća je činjneica da iza ovih napada stoje uglavnom političari i osobe iz kriminalnog miljea.

- Kroz Liniju za pomoć novinarima (FMHL) i mrežu SafeJournalists zabilježili smo čak 35 sigurnosnih incidenata u 2025. godini. Istraženo je i riješeno u korist novinara tek 4 -5 slučajeva, što je nedopustivo malo - rekla je Rudić.

Treći razlog su institucionalni pritisci na novinare i medije "u šta ubrajamo nezakonita privođenja novinara i novinarki na saslušanje uz zahtjeve za otkrivanje izvora infrmacija, zatim uskraćivanje prava na pristup  javnim informacijama, zabranu novinarima i medijima praćenje javnih dokađaja, kao što su sjednice lokalnih gradskih i općinskih vijeća i skupština, donošenje zakona suprotnih EU standardima ili najava donošenja tih zakona".

- Ovdje bih posebno istakla pokušaje vlasti u USK da donesu Zakon o informiranju, koji je sadržavao odredbe uvođenja takozvanih "inspektora za medije" sa ovlastima da zatraže banovanje web stranica medija ako ispektor to zatraži radi nepoštivanja njegovih odluka u vezi sa objavom lažnih vijesti i slično. Na sreću, zaustavljene su sve aktivnosti u vezi sa donošenjem ovog zakona - kazala je Rudić.

Dalje navodi da je bilo dosta pritisaka loklanih vlasti i zabrana za novinare, posebno u Zenici, gdje mjesecima novinari i mediji, nisu uspijevali pratiti zasjedanje gradke vlasti jer ti mediji "nisu bili po volji" gradonačelnika Zenice.

- Ipak, istakla bih i nekoliko pozitivnih primjera. Pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH formirana je Radna grupa zadužena za praćenje poštivanja prava na slobodu izražavaja i informisanja. Ova je prva radna grupa u BiH, čiji su članovi predstavnici vlasti države, entiteta i Brčko distrikta, medijskih i novinarskih asocijacija, nezavisnih institucija itd... Funkcionirat će i kao Radna grupa za sigurnost novinara i direktna biti vezana za  Komitet Vijeća Evrope za sigurnost novinara. Isto tako, značajnim angažmanom tima FMHL i advokata naše mreže, dobili smo prvu presudu za diskriminaciju novinara i novinarke na osnovu spola i pretpostavljene seksualne orjentacije - rekla je Rudić.

Dalje ističe dvije važne presude po SLAPPs tužbama, pravosnažnu presudu u slučaju tužbe Tanje Topić protiv Milorada Dodika i agencije SRNA, te pravosnažnu presudu u korist Arijane Saraćević Helać u procesu za klevetu po tužbi jednog od uticajnih advokata i biznismena Kadrije Kolića.

Kako kaže, ohrabrujuća je činjenica da je ukupno 10 slučajeva riješeno u korist novinara pred bh.sudovima. Iako svi ti slučejevi nisu iz 2025. ipak su dobar indikator rada naših sudova u korist slobode izražavanja i poštivanja standarda Evropskog suda za ljudska prava. I za kraj, pozitivan je korak imenovanje 33 kontakt tačke u policiji i tužilaštvima u BiH sa posbenim manadatom koji uključuje evidentiranje, praćenje i efikane istrage po službenoj dužnosti svih sligurnosnih prijetnji i napada na novinare.

- Za početak, zabilježili smo bolju komunikaciju sa ovim osobama u tužilaštvima i policiji, veću informisanost o medijima i novinarima, kao i o specifičnostima naše profesije, a prave rezultate njihovog rada možemo očektivati u 2026. godini - rekla je.

Na kraju je rekla: "Pred nama je još uvijek nimalo lagan period, ali teškoće u 2025. su nas naučile da svi - i mediji i novinari i državne vlasti moraju tražiti nove strategije za opstanak novinarstva kao javnog dobra, biti više solidarni i svakodnevno vršiti pritisak i zahtijevati efikasniji rad institucija u zaštiti prava i sigurnosti novinara u BiH."

Fena/federalna.ba