Platforma SE: Srbija postala glavna meta napada na slobodu medija

Prošle godine, Srbija je postala "glavno žarište napada na slobodu medija u Evropi", gdje su novinari bili meta prijetnji, zastrašivanja, policijskih napada, kampanja blaćenja, a neprijateljsko okruženje prema nezavisnim novinarima podsticano je njihovim izjavama predsjednika Aleksandra Vučića i drugih visokih zvaničnika, navodi se u izvještaju koji je danas objavila Platforma Vijeća Evrope za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara.

U godišnjem izvještaju 15 partnerskih organizacija Platforme Vijeća Evrope, koja uključuje 46 članica Vijeća Evrope i Rusiju, navodi se da je najveći broj fizičkih napada na novinare zabilježen tokom protesta u Gruziji, Srbiji i Turskoj.

Srbija je također među zemljama s najvećim brojem upozorenja o ozbiljnim prijetnjama slobodi medija registrovanih na toj platformi, a također je jedna od zemalja s najvećim brojem SLAPP tužbi protiv medija, pri čemu istraživački mediji koji istražuju kriminal i korupciju trpe najveći pritisak.

Broj alarma koje je zabilježila ova Platforma naglo se povećao tokom godine i "medijsko okruženje je postalo sve neprijateljskije prema novinarima", posebno nakon urušavanja nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine, što je izazvalo proteste protiv korupcije.

Novinari su, dodaje se, bili meta napada policajaca i pristalica vladajuće stranke tokom protesta.

Izvještaj ocjenjuje da se situacija pogoršala za nezavisne novinare koji izvještavaju sa protesta, da je bilo nekoliko incidenata ometanja novinara u Novom Sadu, uključujući hapšenja i oduzimanje opreme, te da : "Prekomjerna upotreba sile od strane organa za provođenje zakona predstavljala je ozbiljan dodatni rizik za sigurnost novinara, a policajci ili nisu reagovali ili su se direktno suočili s novinarima nasiljem i proizvoljnim hapšenjima", navodi se u izvještaju, dodajući da je "posebno nasilan" bio protest u Beogradu 28. juna, kada su brojni novinari povrijeđeni.

Izvještaj ocjenjuje da su izjave visokih zvaničnika, uključujući predsjednika Aleksandra Vučića, doprinijele podsticanju neprijateljstva prema nezavisnim glasovima predstavljajući ih kao "neprijatelje" države.

„Ovo neprijateljstvo je posebno bilo usmjereno prema glavnoj preostaloj nezavisnoj TV stanici N1“, navodi se u izvještaju i podsjeća da je Vučić „javno podržao kampanju blaćenja provladinog tabloida“ protiv novinara te televizije, kao i javno ponižavao njenog novinara Mladena Savatovića, koji je potom primio nove prijetnje.

Nakon što je Vučić u julu optužio N1 za „čisti terorizam“, redakcija te medijske kuće primila je pismo u kojem joj se prijeti napadom „u stilu Charlie Hebdoa“, pored svakodnevnih prijetnji smrću koje dobija na internetu.

„Ovo slijedi obrazac diskreditacije novinara i podsticanja neprijateljstva prema medijima, pri čemu su lokalni novinari sve više meta napada i suočavaju se s većim sigurnosnim rizicima“, navodi se.

Prijetnje napadima u stilu "Charlie Hebdoa" primili su i zaposleni u Nova televiziji, novinama Danas i sedmičniku Radar te glavni urednik Insidera, navodi se u izvještaju, a ukazuje se i na slučajeve Nenada Kulačina, Marka Vidojkovića i Dinka Gruhonjića, koji su bili meta kampanja blaćenja i mržnje, dok se "počinitelji rijetko privode pravdi".

Tokom protekle godine zabilježeni su novi slučajevi nezakonite upotrebe naprednih alata za špijunski nadzor protiv novinara.

Udruženja novinara također su bila meta kampanje blaćenja, dok je novoosnovano Udruženje novinara Srbije (ANS) "širilo lažne narative", optužujući NUNS da "podržava organizatore nereda", zbog obezbjeđivanja zaštitne opreme za novinare koji izvještavaju s protesta.

Monitor medijskog pluralizma (MPM) Centra za medijski pluralizam i slobodu medija iz 2025. godine identificirao je visoke rizike (68 posto) u Srbiji, zbog koncentracije medijskog tržišta pod sve većom državno-partijskom kontrolom.

Prema tom monitoru, proces imenovanja članova Vijeća Regulatornog tijela za elektronske medije (REM) ponovo je imao nedostatke, a mnogi su ocijenili da je proveden bez potrebne transparentnosti i nezavisnosti.

Izvještaj podsjeća da su TV kanali N1 i Nova TV uklonjeni sa satelitske platforme u aprilu, kao i da su u julu istrage novinara OCCRP-a i KRIK-a otkrile politički motivisane planove za slabljenje njihove nezavisnosti.

Nekoliko visokih zvaničnika optužilo je te televizijske stanice da navodno djeluju protiv države, uključujući ministra informisanja Borisa Bratinu, koji je rekao da "ne bi trebale postojati u eteru na teritoriji Srbije".

N1 i Nova bile su meta nekoliko visokih zvaničnika zbog navodnog djelovanja protiv države. To uključuje i ministra informisanja i telekomunikacija, Borisa Bratinu, koji je izjavio da "ne bi trebale postojati u eteru naše zemlje".

Izvještaj ocjenjuje da Radio-televizija Srbije nema uredničku nezavisnost i da nekoliko mjeseci nije izvještavala o protestima.

"Javni servis RTS, kritikovan zbog izvještavanja o protestima, nije bio pošteđen političkog uplitanja. Medijski profesionalci u raznim medijskim kućama, kao što je Euronewsa Srbija, ELLE Srbija, Večernje novosti i Politika, otpušteni su ili prisiljeni dati ostavku zbog otpora cenzuri i odbrane etičkog novinarstva", navodi se u izvještaju.

Podsjeća se i da je Platforma za brzi odgovor na medijsku slobodu (MFRR) opisala situaciju u slobodi medija kao "izvanrednu" nakon misije solidarnosti u aprilu u Beogradu i Novom Sadu. U svom izvještaju, platforma je pozvala srbijanske vlasti da prekinu javne napade na novinare, zaustave nezakonite policijske akcije i nezakonit nadzor, istraže sve napade i osiguraju nezavisnu regulaciju medija, a Evropsku uniju da javno osudi napade, kampanje blaćenja, političko miješanje u medije i upotrebu špijunskog softvera, te da dosljedno vrši pritisak na srbijanske vlasti u vezi s istragama napada na novinare.

U Evropi je, prema izvještaju, sloboda medija i prošle godine bila pod stalnim pritiskom, zbog pravnih prijetnji, fizičkih napada i zastrašivanja, pokušaja zauzimanja medija i transnacionalne represije.

"Politička previranja i javna mobilizacija doveli su do protesta, koji su dočekani nasiljem i strogim ograničenjima slobode medija." Dvije zemlje su se istakle u napadima na novinare: Gruzija, gdje su novinari bili žestoko represirani dok su izvještavali o masovnim protestima protiv vlade optužene za autoritarnost i antievropsku, i Srbija, gdje su održane demonstracije velikih razmjera zbog nemara države nakon tragičnog urušavanja nadstrešnice na stanici u Novom Sadu“, navodi se u izvještaju.

federalna.ba/Beta