Sudanske ratne izbjeglice u Egiptu: Život u strahu i bez perspektive

Procjenjuje se da oko 1,3 miliona sudanskih izbjeglica živi u Kairu, nakon što su pobjegli iz Sudana poslije izbijanja građanskog rata u aprilu 2023. godine. Umjesto sigurnosti koju su očekivali, mnogi kažu da je život u egipatskoj prijestolnici postao izuzetno težak i nesiguran, opisuje The Guardian.

„Situacija ovdje je toliko beznadežna da se sada spremam na drugo putovanje [u Evropu]. Nisam rekao majci jer ne znam da li bi preživjela gubitak drugog djeteta“, kaže Nadir, jedan od ispitanih mladića.

Rat, u kojem je prema procjenama poginulo najmanje 150.000 ljudi, prisilio je oko 4,5 miliona ljudi da napuste Sudan i potraže sigurnost u Čadu, Južnom Sudanu, Libiji i Egiptu.

Svjetska zdravstvena organizacija opisala je sukob kao najgoru humanitarnu katastrofu na svijetu.

Rasizam, hapšenja i optužbe UN-a

UN navodi da se sudanski izbjeglice u Egiptu suočavaju s rasizmom i „intenziviranom kampanjom proizvoljnih hapšenja i kršenja ljudskih prava“, uključujući porast deportacija od kraja 2025. godine.

Prema UN-u, deportacije se navodno provode bez procjene da li bi povratnici mogli biti izloženi mučenju ili opasnosti.

„Ovdje u Egiptu si zatvoren kao kriminalac. Nemaš budućnost i počneš gubiti sebe“, navodi Nadir. 

Zbog sve češćih policijskih kontrola, mnogi Sudanci žive u stalnom strahu.

„Prije dvije sedmice upozoren sam na policijski punkt u blizini. Danima pokušavam kontaktirati poznanika, ali ga nema od tada“.

Prema navodima, pritvaranja se mogu desiti i ako osoba nema dokumente kod sebe, čak i ako ih inače posjeduje.

Stanovanje i stereotipi

Pronalaženje pristupačnog smještaja u Kairu veliki je problem. Mnogi Egipćani smatraju da Sudanci imaju pristup novcu iz inostranstva, što dodatno povećava cijene i diskriminaciju.

Yassin, koji brine o svoje tri mlađe sestre nakon smrti oca, kaže da većinu pomoći troše na kiriju.

„Novac koji dobijamo za preživljavanje gotovo sav odlazi na stanarinu“, kaže on.

Zbog nedostatka legalnog statusa, mnogi rade u neformalnoj ekonomiji — pranje suđa, čišćenje, rad u radnjama i slični poslovi.

„Radio sam u različitim poslovima posljednjih godina“, kaže Yassin.

On dodaje da su radnici često potplaćeni i izloženi prijetnjama poslodavaca.

„Vlasnik radnje je prijetio da će prijaviti radnika policiji kada je pokušao dati otkaz.“

Pritisak da se krene prema Evropi

Zbog loših uslova, sve više izbjeglica razmatra opasan put preko Sredozemnog mora.

Neki su već pokušali put preko Libije, gdje su bili oteti od strane krijumčara i držani mjesecima.

Nadir kaže da je njegov prijatelj stradao tokom jednog takvog pokušaja.

„Za sada, ostati unutra i izbjegavati rizik izgleda kao jedino rješenje“, kaže Yassin.

federalna.ba