Revolucionarno otkriće: Naučnici stvorili ljudske embrione iz ćelija kože

Naučnici u Sjedinjenim Američkim Državama napravili su istorijski korak u reproduktivnoj biologiji – po prvi put uspjeli su stvoriti rane stadije ljudskih embriona koristeći ćelije kože umjesto jajnih ćelija. Ova tehnika, koja se trenutno nalazi u vrlo ranoj fazi istraživanja, mogla bi u budućnosti promijeniti pravila ljudske reprodukcije, otvoriti nove mogućnosti liječenja neplodnosti i redefinisati samu ideju roditeljstva.

Kako izgleda nova metoda?

Tim istraživača sa Oregon Health and Science University predvođen profesorom Šoukhratom Mitalipovim razvio je postupak u kojem se jedro ćelije kože – koje sadrži cjelokupan ljudski genetski kod – ubacuje u donorsku jajnu ćeliju iz koje je prethodno uklonjena originalna DNK.

Ova tehnika podsjeća na proces kloniranja kojim je 1996. godine nastala čuvena ovca Doli. Međutim, postoji ključna razlika: jajna ćelija koja je primila genetski materijal kože već posjeduje kompletnu hromosomsku garnituru (46 hromosoma). Da bi se stvorili uslovi za oplodnju spermom, jajna ćelija mora odbaciti polovinu hromosoma – što se u prirodnim uslovima dešava tokom mejoze.

Istraživači su zato razvili potpuno novi proces koji nazivaju “mitomejoza” – kombinaciju mitoza i mejoza – kako bi jajna ćelija odabrala samo po jedan hromosom od svake od 23 vrste. Tek nakon toga, ćelija je spremna za oplodnju.

Rezultati studije, objavljeni u časopisu Nature Communications, pokazuju da je na ovaj način dobijeno 82 funkcionalnih jajnih ćelija. Nakon oplodnje spermom, dio njih razvio se u rane embrionalne faze, iako nijedan nije uzgojen duže od šest dana. "Postigli smo nešto što se smatralo nemogućim”, rekao je profesor Mitalipov.

Ogroman potencijal – ali i veliki izazovi

Iako je riječ o prekretnici, metoda je daleko od savršene. Trenutno je uspješnost svega 9%, a jajna ćelija nasumično odbacuje hromosome, što može dovesti do ozbiljnih genetskih grešaka. Naučnici ističu da će biti potrebne godine usavršavanja prije nego što bi se ovakva tehnologija mogla primijeniti u klinikama za liječenje neplodnosti.

Profesor Mitalipov naglašava: “Moramo usavršiti tehniku. Ali vjerujem da će budućnost reproduktivne medicine ići upravo ovim putem, jer sve više parova ne može imati djecu prirodnim putem.”

Nova era reproduktivne medicine

Ova tehnologija pripada oblasti poznatoj kao in vitro gametogeneza – pravljenje spermatozoida i jajnih ćelija iz običnih tjelesnih ćelija. Potencijalne primjene su izuzetne. Među njima su: pomaganje ženama koje više zbog starosti nemaju funkcionalne jajne ćelije, pomoć muškarcima s niskim brojem spermatozoida, podrška osobama koje su nakon liječenja raka ostale bez mogućnosti prirodnog začeća, omogućavanje da istospolni parovi imaju djecu genetski povezanu s oba partnera – primjerice, od kože jednog muškarca stvorila bi se jajna ćelija, dok bi spermatozoid došao od drugog.

Profesorica Paula Amato iz OHSU naglasila je da bi ova metoda mogla pružiti nadu milionima ljudi širom svijeta: “Osim što otvara mogućnost roditeljstva za parove bez jajnih ćelija ili sperme, ovo istraživanje pokazuje da bi istospolni partneri u budućnosti mogli imati biološki zajedničko dijete.”

Nauka koja otvara etička pitanja

Stručnjaci širom svijeta pozdravljaju ovo otkriće, ali i upozoravaju da je neophodno da javnost bude uključena u raspravu o etičkim i društvenim implikacijama. Profesor Roger Sturmey sa Univerziteta u Halu istakao je: “Ovo je impresivno i važno dostignuće. Ali svaka ovakva prekretnica naglašava potrebu za otvorenim dijalogom s javnošću, kako bismo osigurali povjerenje i odgovorno upravljanje ovim tehnologijama.”

Profesor Richard Anderson iz Univerziteta u Edinburgu dodaje: “Mogućnost stvaranja novih jajnih ćelija predstavlja ogroman napredak. No, sigurnosni rizici su veliki i moraju se detaljno istražiti prije bilo kakve kliničke primjene.”

Ako se metoda usavrši, mogla bi potpuno promijeniti medicinu reprodukcije i dati šansu milionima parova i pojedinaca širom svijeta da ostvare san o roditeljstvu. Međutim, pred naučnicima i društvom stoji težak zadatak: pronaći ravnotežu između naučnih mogućnosti, etičkih dilema i sigurnosti budućih generacija.

Jedno je jasno – ljudska reprodukcija više nikada neće biti ista.

federalna.ba/BBC