Reformi nema jer vlasti ne provode svoja obećanja
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, na vanrednoj telefonskoj sjednici usvojilo je Program ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine za period 2023-2025. godina, koji se i ove, kao prethodnih godina, dostavlja Evropskoj komisiji. Na putu prema evropskim integracijama Bosna i Hercegovina mora provesti brojne reforme, a spomenutim Programom fokus je usmjeren na 25 reformskih mjera u okviru strukturnih reformi koje su prepoznate na svim nivoima vlasti kao značajne za snaženje konkurentnosti i uklanjanje prepreka ekonomskom rastu i razvoju Bosne i Hercegovine u trogodišnjem periodu.
U emisiji Otvoreni studio Radija Federacije Bosne i Hercegovine o značajnim reformama koje bi trebalo što prije realizirati govore Admir Čavalić, ekonomista, istraživač i predavač na Univerzitetu u Tuzli, Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine, i Zoran Pavlović ekonomski ekspert i analitičar iz Banje Luke.
I ovogodišnji Program sadrži 25 reformskih mjera koje se ponavljaju, ali bez vidljivih rezultata.
Privredna komora Federacije BiH pozdravlja usvajanje dokumenta, koji je BiH dužna svake godine da usvaja i pomjera za narednu godinu. Međutim, moram istaći, kaže Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH, da mi imamo cijeli niz dokumenata, strategija usvajanih iznova, a veoma često zapinjemo u realizaciji. Zato smo u Privrednoj komori Federacije BiH uvijek direktno na vezi sa članicama na terenu gdje iniciramo određene dogadđaje, aktivnosti prema donosiocima odluka bez obzira na to o kojem se nivou vlasti govori, navodi Jašarspahić. Ističe da ono što često nije dobro to je da se preskače Distrikt Brčko, a što je značajno u privredno-ekonomskim planovima i uopće.
Govoreći o Programu ekonomskih reformi, ekonomista Admir Čavalić navodi da implementacija programa iznova pokazuje nizak stepen efikasnosti, naročito kad je riječ o državnom nivou, ali to isto vrijedi i za niže nivoe. Kaže da smo, nažalost, društvo birokratskih vrijednosti, jer je značajnije da imamo te neke dokumente, ali kada dođe na red implementacija tih stvari, pogotovo kod ekonomskih reformi, onda je, kaže Čavalić, veoma niska stopa realizacije. To mogu potvrditi, već desetak godina zajedno s kolegama pratim ekonomsku scenu, veoma sporo se dešavaju promjene. Evropska unija nam „puše“ pozitivne vjetrove i tu je uvijek „iza leđa„, kao podrška. Međutim, propuštaju se te šanse i uglavnom politička društvena energija ide prema drugim temama - konfliktna retorika, populizam, prolaze godine, građani odlaze, privreda stabi itd. Bilo bi dobro, naglašava Čavalić, ako bi ovo što se usvojilo na Vijeću ministara, prema prijedlogu Direkcije za ekonomsko planiranje, ukoliko bi se 30 posto realizovalo od onog što je predloženo u ovih 13 područja, čvrsto sam ubijeđen da bi građani i privrednici ove zemlje vidjeli napredak. Međutim, vrlo sam skeptičan po pitanju navedenog. Posebno ako se uđe u te oblasti, tu se spominju zelena tranzicija, digitalna transformacija, reforma obrazovanja, poljoprivreda. Koju god da otvorite od ovih tema, vrlo je kompleksna, slabi rezultati u proteklom periodu i vrlo malo mehanizama je funkcionalnih za rješavanje tih pitanja, navodi Admir Čavalić.
Zoran Pavlović, ekonomski ekspert i analitičar, smatra da je suština da naši predstavnici vlasti u biti malo znaju o tome šta treba ispuniti na putu prema Evropskoj uniji, a to podrazumijeva i uređenje mnogih elemenata koji su narušeni u našem sistemu pravne sigurnosti građana i firmi, tako da praktično njima ne ide u korist i nije im interesantno da to zaista i urade. Oni će, znači naši predstavnici vlasti, podržati svaku inicijativu u verbalnom smislu, pa će čak i potpisati, ali ako se ne formiraju timovi odgovornih ljudi koji će raditi na tome, od toga neće biti nikakve perspektive i realizacije. Imajući u vidu činjenicu da su u prethodnih 15, 20 godina sve aktivnosti, koje su normalne za svaku zemlju, na neki način podređene političkim strankama i to onim koje su glavne na izborima, a to su SNSD, SDA i HDZ, kaže Pavlović. Navodi da su oni putem imputacije svojih ljudi, svojih partijskih kolega, na ta odgovorna mjesta, postavili ljude kojima se može lako upravljati. Dakle, neće niko u ministarstvima da uradi ništa što može ugroziti njegovu poziciju, a to je nešto što se može desiti ako se budu poštovali svi principi i pravila i sugestije koje potiču od najboljih iskustava zemalja Evropske unije. Imajući to u vidu, ističe ekonomista Pavlović, mi smo u poziciji da praktično ništa ne možemo ozbiljno pomjeriti sa mrtve tačke, pa ni onih 14 propisanih uslova da dobijemo kandidatski status. Samo je Mostar ispoštovan, da se formira kao grad, jedino je to uspjelo da se uradi. Prema njegovim riječima, sve što je svijet htio pomoći BiH, računajući, naprimjer, u pravosudnom sistemu su bile male plaće, pa su radili na tome da se povećaju plaće sudijama i tužiocima kako bi svojim ugledom i dobrom plaćom očuvali integritet pravnog sistema, to se na kraju nije desilo. Vidjeli ste da je čovjek, koji je bio predsjednik VSTV-a BiH, nakon što je pod pritiskom OHR-a napustio tu poziciju, dobio posao savjetnika predsjednika RS-a. Hoću da kažem, mi živimo u jednom sistemu koji je jako devalviran i partijski uvezan tako da praktično bilo kakve ozbiljne ekonomske promjene, a i promjene u domenu zakonske regulative, poštovanja presuda međunarodnog suda u Hagu, presuda u Strazburu, to se ništa ne dešava. I najgore u svemu je da niko za to nije odgovoran. I kad sve to pogledate, ja se čudim da i Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka i dalje finansiraju te iste predstavnike vlasti koje bi, ustvari, trebali kazniti time što taj novac ne bi trebali dobiti, jer njih treba promijeniti. Ali oni uspijevaju da se održe na vlasti, zahvaljujući određenim izvorima prihoda koji nisu sigurno iz legalnog poslovanja.