Reci vatra – Selma Asotić

**

Dobro je čitati ... čitati da bismo dokučili, prepoznali ono iskonsko, tek nagovješteno u poeziji, u nama samima

**

Selma Asotić je pjesnikinja. Završila je magistarski studij iz poezije na sveučilištu Boston University 2019. godine. Dobitnica je stipendije Robert Pinsky Global Fellowship i druge nagrade na književnom konkursu Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize. Nominirana je za nagradu Puschcart za pjesmu „Nana“, a 2021. uvrštena je među polufinaliste/kinje nagrade 92Y Discovery Poetry Prize. Pjesme i eseje na engleskom i bhsc jeziku objavljivala je u domaćim i međunarodnim književnim časopisima. Sa Marinom Veličković osnovala je časopis za feminističku teoriju i umjetnost BONA. „Reci Vatra“ prva je objavljena knjiga poezije Selma Asotić. Skoro istovremeno knjiga je objavljena u Izdavačkoj kući Raštan iz Beograda i u Izdavačkoj kući Buybook iz Sarajeva, 2022.godine.

**

Pjesnikinja Selma Asotić dobitnica je regionalne književne nagrade "Stjepan Gulin" za najbolju objavljenju knjigu poezije za zbirku "Reci vatra" za 2022.godinu. Nagrada je dodjeljena u okviru Međunarodnog festivala suvremene književnosti Šibenske književne ure - ŠKURE, u Kući umjetnosti Arsen. Vladimir Arsenić, predsjednik tročlanog žirija, čiji su članovi bili i Dubravka Bogutovac i Semezdin Mehmedinović, kazao je da se nagrađena zbirka pjesama "Reci vatra" Selme Asotić od drugih izdvaja temama među kojima prevladava rodni i seksualni identitet te odnos prema ratu i obitelji. Ispisana je vrsnim stihovima od kojih su neki jednostavno antologijski. Selmine pjesme pravi su primjer autentične poezije zasnovane na vlastitom iskustvu drugog i drugačijeg.

**

Iz recenzije - Ovom knjigom Selma Asotić proširuje katalog tema unutar bh. poezije, razbijajući tabue i uvodeći šmek undergrounda u svoje pisanje. To proširivanje je suvereno i nepatvoreno. Pjesme su pisane onako kako prava poezija i treba biti pisana: iskrenošću i bez kalkulacija. Temeljna karakteristika ove nevelike knjige je njena snaga, odvažnost iskaza, ali je njena vrijednost i u pogledu iz pozicije slabijih u društvu - potlačenih/snažnih žena. Kao kumulativna mina ova poezija je usmjerena u jednu tačku, gdje brzo probija oklop čitatelja_ice i onda slijedi užitak u tekstu. Eksplozija u kojoj se miješaju radost i slavlje, tuga i smrt. Reci vatra je, ipak, raznorodna knjiga pjesama. Njen tematski spektar se ne završava na žudnji tijela, niti na smrti tijela; tu su i čežnja za zemljom svog porijekla, čežnja za jezikom kao pradomovinom svega. Radi se o feminističkoj poeziji osobe koja je zapamtila rat i u koju se ratna trauma naselila ništa manje nego strast mladog tijela. Mračni legat rata plus istospolna ljubav postaće moćna kombinacija. Traume rata, borba protiv patrijarhata, antiratni motivi, sve to čini jedan melanž, uspješan spoj tema koje počesto i ne moraju biti bliske. Pjesme su nekad narativne ili gusto metaforične; jezik je razigran ali i precizan. Ima nešto iskonsko u poeziji Selme Asotić: ono zbog čega poezija nikad neće umrijeti i zbog čega treba čitati ovu knjigu. To nešto vam ne mogu otkriti, niti nagovijestiti. Pjesme kao što su „Autoportret crtan krugom“, „Koža mog oca izgleda kao površina Mjeseca, a napolju pada kiša“, „Nana“ ili „Lekcije o ratu imaju antologijsku vrijednost“. – napisao je Faruk Šehić

**

Iz recenzije - Književnica Tanja Stupar Trifunović o knjizi poezije „Reci vatra“ bilježi - Reci vatra je pjesnička knjiga koja svojom snagom, poetskim slikama i opštim utiskom nagovještava da se radi o već izgrađenom pjesničkom glasu. Ova zbirka sadrži sedimente višegodišnjeg, posvećenog istraživanja jezika i njegovih mogućnosti u poeziji. Kao da se sve sabilo: slike, zvukovi, emocije i sjećanja i kulminiralo ubjedljivom i snažnom poetskom zbirkom. Sadašnjost i prošlost, odlasci i dolasci, (ne)mogućnost ljubavi, rat kao trajno traumatsko iskustvo i svijet koji se otvara čas kao spasonosna mogućnost, a čas kao bolan privid, opsesivni su motivi koji se razvijaju i nadopunuju kroz poeziju Selme Asotić.

**

Odabrala i uredila – Selma Dizdar

Ton-majstor – Šerkan Cakić

Izvor / foto – Selma Dizdar