videoprilog Dejane Regoje (Dnevnik 2)

Nakon Brisela ograničeni optimizam, obećanja i različita tumačenja

Nakon Brisela ograničeni optimizam, obećanja i, po staroj matrici, različita tumačenja. Za jedne sastanak je bio uspješan, za druge dokument nije loš, a za one treće format je promašen.

Nikada brojnija bh. delegacija u ovoj zgradi. I čini se, nikada duži dokument pred njima. Potpisi nisu pali, ali jeste usmena riječ.

"Riječ je o tome da se Bosna i Hercegovina pokrene na njenom evropskom putu, a da se prije toga urade stvari koje će nas pokrenuti. Deblokade, smirivanje kriza u BiH. Ispunjavanje nekih osnovnih, bazičnih uslova, poput usvajanje par zakona na EU putu i to je to", kazao je predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

U suštini, to je to, ali je put ka Uniji krivudav. Zadaće mnogo, kamenčića još više, pa je bilo za očekivati da ne bude jedinstva, ali je bilo sloge većine. 

"Ne treba nikakav spektal očekivati. Nije prvi put nama i da potpišemo neke sporazume kojih se onda niko ne pridržava. Puno važnije je bilo da danas shvatimo da imamo jedan vjetar u leđa od strane EU administracije i da stvarno ozbiljno krenemo s reformama", naveo je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.

"Vrlo važna okolnost je činjenica zbog koje smo mi zapravo ovdje bili. 23. ovog mjeseca održaće se važni razgovori o pristupanju Ukrajine, Gruzije, Moladavije Evropskoj uniji i posljedica ovog sastanka biće da će se BiH vjerovatno naći kao tema sa ove tri države i da smo bar jedan korak bliže kandidatskom statusu", smatra Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a.

Kako koračati naprijed s onima koji godinama vuku nazad? Pitaju se oni koji dokument nisu podržali. Branislav Borenović i Nenad Nešić. Čini se da je presudan bio let. Političari iz RS-a odvojeno otišli, razjedinjeno i nastupili. 

"Vrhunac nekog licemjera prihvatiti da ćete 6 mjeseci nakon izbora usvojiti zakon o sprečavanju sukoba interesa, Zakon o javnim nabavkama, i Zakon o VSTV-u koji je prošao PSBiH zahvaljujući prvenstveno nama iz opozcije, a koji je zaustavljen od strane SNSD-a i HDZ-a u Domu naroda", kaže predsjednik PDP-a Branislav Borenović.

Borenović je u Briselu vodio izbornu kampanju, ljutito dobacuje skladna trojka. Oni su, za razliku od njega, kažu, branili interese Republike Srpske. Dan poslije, hvale se što su izbjegli da osude rusku invaziju, i ne samo to. 

"Imamo uigrano šta hoćemo, šta nećemo, za tri stvari. Dejtonski principi: dakle, nema mijenjanja entitetskog glasanja, veta Predsjedništva koji porvrđuje NSRS, nema priče o imovini BiH kada smo to završili sve drugo možemo podvrstiti pod taktičke varijante", ističe Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske.

"Naš zahtjev nas trojice je bio da se u tom dijelu doda ustavna odredba po kome se Bosna sastoji od dva entiteta i Brčko Distrikta i tri konstitutuvna naredba i da se ti narodi navedu. Vidimo da neki slavodobitno nešto pokušavaju u Federaciji da se izvuku kao moj kolega Komšić koji je svašta nešto natrabunjao. No, on je bio najnervozniji, on je bio najgori. Onaj dokument je bio njegov najveći poraz", smatra Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

Komšić odgovara u istom slavodobitnom tonu. Dodik je, kaže, pristao na dokument koji predviđa ukidanje domova naroda. Dokument se, pojašnjava, sastoji od dva dijela. U prvom uvodnom, istina, stoji trenutno ustavno i političko uređenje BiH. Ali, postoji i drugi dio.

"Drugi dio, koji je mnogo važniji, govori o tome kakva bi Bosna i Hercegovina trebala biti, ako hoće dobiti kandidatski status za Evropsku uniju. U tom drugom, važnijem dijelu dokumenta nema "legitimnog predstavljanja" niti "konstitutivnosti" (osim u preambuli koja se izvodi iz Ustava BiH) jer to nije dijelom evropskih standarda", kazao je predsjednik DF-a Željko Komšić.

A, nosilac evropskih vrijednosti, kako sebe i svoju stranku nerijetko zove, pregovorima o evropskom putu BiH nije prisustvovao. Dragan Čović, umjesto u sali, bio je u sobi. Briselskoj. Ali za pregovarački stol nije htio. Format je, smatra, promašen, a ponuđeni dokument napisan pod velom tajni. To su neki od razloga. Onaj ključni, ipak, Željko Komšić. 

"Ne pada mi na pamet da sjedim u istoj sali s dva bošnjačka člana Predsjedništva, pa neka prevede kako ko hoće, a pogotovo da s njima potpisujem dokument a koji treba definisati poziciju hrvatskog naroda u BiH. Da se o izbornom zakonu priča 6 mjeseci nakon uspostave vlasti. Ključno pitanje kako ćete napraviti vlast ako nemate ključne odredbe u izbornom zakonu. To je ono što se moralo uraditi prioritetno."

Zato dan poslije, Čović postavlja uslov. Traži da izborna reforma umjesto za 6 mjeseci bude riješena HITNO. On će u tom slučaju podržati dokument koji juče nije. I tu željama nije kraj. Korekciju dokumenta traži i u dijelu gdje su se čelnici obavezali na provedbu slobodnih i demokratskih izbora. U tom dijeli traži da se DODA dio koji glasi u skladu s Sporazumom o provedbi presuda Evropskog suda za ljudska prava, a koji je potpisan u Briselu 2013, kao i u skladu s Mostarskim sporazumom o izbornom zakonu iz 2020. godine. Čovićevi uslovi ili želje u BiH vjerovatno nikoga ne čude, pitanje je samo kako će na njih reagovati zvanični Brisel?

federalna.ba

Brisel sastanak
Tayyip Erdogan Erdogan Vladimir Putin sastanak
0 05.08.2022 15:30
Aleksandar Vučić Albin Kurti Srbija Kosovo Brisel
0 04.08.2022 21:09
Christian Schmidt sastanak stranke
0 27.07.2022 14:40
Izrael Egipat sastanak
0 11.07.2022 10:19