Rasprava o BiH u britanskom parlamentu - potrebne su promjene, širenje sankcija

Komitet za vanjske poslove britanskog parlamenta ponovo je raspravljao o situaciji u našoj zemlji. BiH je u začaranom krugu, ona je tema interesa i lako ju je držati u sumraku. Građani su taoci korumpiranih politika. Potrebne su promjene, širenje sankcija - samo su neke od poruka sa rasprave. O stanju u zemlji svjedočio je i bh. parlamentarac Damir Arnaut.

Bosna i Hercegovina je u začaranom krugu, ne radi se na rješavanju 14 tačaka za mogući pristup Evropskoj uniji. Situacija je nestabilna. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najodgovorniji je za trenutnu političku situaciju, institucije su na čekanju novih izbora u oktobru, kazao je to zastupnik u Parlamentu BiH Damir Arnaut na raspravi u britanskom parlamentu. Potrebno je, kaže, proširiti krug sankcija da bi se desile promjene.

„Pogledajte sankcije SAD-a. One se trebaju sada odnositi i na druge aktere, ali i da veći broj zemalja nametne sankcije. To bi trebale učini Velika Britanija i EU.  Dejtonski sporazum je zaista pomalo omogućio ovakav sistem da država bude nefunkcionalna i na kraju da se obeshrabre građani da se ne govori o politikama vladavine prava i ekonomiji. Da bi se ovi procesi zaustavili potrebno je iskoristiti prilike koje imamo od Evropskog suda čime se neće jačati etnoteritorijalni principi“, rekao je Damir Arnaut, zastupnik Naše stranke u Parlamentu BiH.

Bh. građani su taoci korumpiranih politika. Korupcija u politici nije više pitanje stabilnosti već sigurnosti zemlje, poručila je baronesa Helić. Dodala je da je BiH pod velikim pritiskom regiona te da se u politiku naše zemlje upliću strani elementi kao i susjedne zemlje. Pritisak zemalja regiona prepoznala je i viša saradnica Evropskog vijeća za vanjske poslove u Berlinu.

„BiH je postala tema od interesa jer se lako može držati u ovoj zoni sumraka i nestabilnosti. Sve to može i dalje da se pogorša, može se lako igrati s tom zemljom. Dvije zemlje koje su u regionu, naročito Srbija, pokazale su interese za BiH, što je dovelo do interesantnih nivoa nesigurnosti u Banjaluci i manjem entitetu RS jer oni podržavaju secesiju kao političko sredstvo.  Kada govorimo o širem regionu, imamo Rusiju koja daje sredstva da prijeti BiH, koja ometa proces euroatlantskih integracija, a ambasadori kažu da Rusija smatra BiH bližom NATO-u i to može biti prijetnja“, navela je baronesa Arminka Helić, članica Doma lordova britanskog parlamenta.

„Hrvatska nije objektivni posmatrač niti nepristrani posrednik, kako se vrlo često voli predstavljati. Srbija i Hrvatska koriste taktiku u kojoj zvanično podržavaju suverenitet BiH, ali u stvarnosti podržavaju svoju lokalnu politiku za nacionalne sektore koji nastoje dalje fragmentirati BiH i etnicizirati sistem donošenja odluka. Mislim da je to kod Hrvatske najvidljivije u pitanju izborne reforme i nastojanja da progura agendu sestrinske stranke HDZ u BiH“, rekla je Majda Ruge, viša saradnica Evropskog vijeća za vanjske poslove u Berlinu.

Govoreno je i o stranim uticajima i ocijenjeno da je Mađarska, podržavajući secesioniste, postala partner u destabilizaciji BiH. Mađarska, Hrvatska i Rusija, istaknuto je, mogu blokirati pozitivne procese koristeći svoje moći u Uniji, odnosno u Vijeću sigurnosti UN-a.

„Mađarska je pružila solidarnost Miloradu Dodiku. Orban, kada je bio u posjeti, nakon što je NSRS usvojila zaključke o prijenosu nadležnosti i napravila protustavne korake, otvoreno je podržao Dodika i obećao ekonomska ulaganja.  Javno je rekao da će Mađarska blokirati bilo kakav napor sankcioniranja Dodika na nivou EU“, dodala je Ruge.

Stranih uticaja, posebno onih Rusije i Kine, dotakao se i Arnaut kazavši da je uticaj Rusije najzloćudniji te da je zabrinut zbog velikih kineskih ulaganja. Potrebno je, smatra, pojačati NATO u BiH. Naglasio je i da u slučaju ruskog veta na nastavak misije ALTHEA BiH mora  biti spremna. Inače, članovi Odbora za vanjsku politiku Parlamenta Velike Britanije trebali bi uskoro posjetiti Bosnu i Hercegovinu.

federalna.ba