Promovirana knjiga „Nastanak i djelovanje Autonomne pokrajine Zapadna Bosna“

U Bihaću je promovirana knjiga „Nastanak i djelovanje Autonomne pokrajine Zapadna Bosna“, autora Muje Begića. Prvi je ovo dokumentaristički pristup ovom političkom fenomenu koji je doveo do teških zločina nad civilima i međubošnjačkog sukoba u Bosanskoj krajini od 1993. do 1995. godine. 

Svoj naučno-istraživački rad Mujo Begić već decenijama usmjerava na istraživanje ratnih stradanja u Bosni i Hercegovini. Posljednjih godina posebno se bavio otkrivanjem stvarne istine o nastanku i djelovanju Autonomne pokrajine Zapadna Bosna da bi, kaže, istinom stvorio uvjete za pomirenje ljudi u Bosanskoj Krajini. 

"Budući da donosi brojne dokumente, izvore koji pokazuju složenost odnosa Srbija, Hrvatska, BiH, pa onda unutar BiH, centralne vlasti  u  Sarajevu, vojne i političke i odnose sa Bihaćkim okrugom, pa onda  prema AP ZB, i to je posebna vrijednost ove knjige. I druga dimenzija koja se meni učinila  bitnom je humanistička koja govori o potrebama  suočavanja sa prošlošću", kaže Amir Duranović, recenzent knjige.

"Da kroz istinu  pokušamo  doći barem djelimično  do  izgradnje povjerenja među ovim ljudima. To  je bio  moj ključni motiv, da izgradnjom povjerenja  među komšijama koji su do juče pucali kroz istinit presjek stvari pokušam utjecati", ističe autor. 

Istraživanje više od 15.000 dokumenata iz BiH i okruženja i godine rada rezultirali su  sa ovih 600 stranica naučne istine o ovom političkom, vojnom i ratnom fenomenu. 

"Knjiga govori o Fikretu Abdiću i njegovoj izdajničkoj ulozi u vrijeme velikosrpske i velikohrvatskeagresije na BiH. Autor je iskoristio čini mi se hiljade dokumenata od prvorazrednog  značaja. To je jedna od najvećih  vrijednosti ove knjige", naveo je Amir Kliko, konsultant u Institutu za istraživanja zličina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA.

Tokom trajanja Autonomne pokrajine Zapadna Bosna i međubošnjačkog sukoba u Bosanskoj krajini stradalo je 3.000 ljudi. Fikreta Abdića, idejnog tvorca ovog projekta, 2002. godine Sudsko vijeće Županijskog suda u Karlovcu osudilo je prvostepenom presudom na kaznu od 20 godina zatvora zbog ratnog zločina, što je najteža moguća zatvorska kazna u Republici Hrvatskoj, a hrvatski Vrhovni Sud je 2005. promijenio kaznu u 15 godina zatvora.

federalna.ba