Projekat Južne plinske interkonekcije se širi, a detalji ostaju nejasni
Završena je prva faza realizacije projekta Južne plinske interkonekcije, ali je Bosna i Hercegovina daleko od provođenja. Politički konsenzus je uspostavljen, pravni aspekti djelomično definisani, ali politička pozadina projekta ostavlja više pitanja nego odgovora. Prema najavama, očekuje se da će radovi biti završeni do 2031.
U okviru službene posjete predsjednik Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković obišli su LNG-terminal u Omišlju. Povod je bio projekt Južna interkonekcija, kojim bi se Bosna i Hercegovina povezala s hrvatskim plinskim sistemom na Krku. Uprkos najavama da bi interkonekcija mogla biti izgrađena do 2028. Čović je kazao kako je realnije da će realizacija biti prolongirana u razdoblju od četiri do pet godina, jer je projekt zahtjevan. Tvrdi da je, kad je riječ o Bosni i Hercegovini, sve spremno:
„Ovaj projekt za Bosnu i Hercegovinu nema nikakvog značaja ako se neće napraviti mjesto za potrošnju toga istog plina. I zbog toga je isti investitor predložio da se grade tri plinske centrale: Mostar, Kakanj i Tuzla. Čak kasnije je dodano Jajce kao ozbiljan potrošač. Nema apsolutno nikakve blokade više u Bosni i Hercegovini. Sada čekamo investitora da krene s onim konkretnim aktivnostima. I ja očekujem vrlo brzo poziv, kao što smo potpisali sporazum između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine oko Južne plinske interkonekcije, da to i radimo s američkim partnerom u konačnici i da taj posao krene.“
Dogovori se redaju, projekt se širi, ali detalji nisu jasni. Ugovor za Južnu interkonekciju u završnoj je fazi, tvrdi federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić. Vlada Federacije ranije je usvojila izmjene zakona kojima se američkoj kompaniji AAFS predviđa da bude nositelj projekta. Čelnici AAFS-a su ljudi bliski Donaldu Trumpu, zbog čega je dobila direktni podršku Bijele kuće i 30-godišnju koncesiju za uvoz plina i upravljanje plinskim sistemom. Ekonomist Matej Žikvović i pravnik Davor Trlin ističu probleme u cjelokupnom procesu:
Živković: „Ja nisam previše optimist, pogotovo kada vidite da se u zakon unosi privatni investitor. Ja mislim da to nema ni u banana-državama. Dakle, vi zakon formirate, odnosno donosite na načelnoj osnovi za sve investitore koji su zainteresirani po tim zakonskim odredbama funkcionirati i obavljati poslovanje, a ne da unesete poimenice, ime i prezime, odnosno kompaniju koja se uzgred, budi rečeno, nikada nije bavila tim poslom. Financijska konstrukcija te investicije uopšte nije zatvorena. Dakle, vi imate kompaniju koja je de facto zakonski već dobila posao, nije ishodila financiranje.“
Trlin: „BH-Gas je zamijenjen privatnim investitorom, čime je zapravo uspostavljen jedan potpuno novi pravno-ekonomski okvir. Ovo je klasičan primjer imenovanja konkretnog pravnog lica zakonom, bez kriterija, tendera ili javnog nadmetanja. Najveći kamen spoticanja je, naravno, problem državne imovine i ustavna blokada, budući da plinovod prolazi kroz zemljište koje Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne smatra državnom imovinom. Po meni, ovo je udžbenički primjer lex specialisa za jednog investitora pod plaštom geostrateških hitnosti. Znači, diverzifikacija ruskog gasa, podrška SAD-u. Ali tu su preskočene ključne i sistemske zaštite, konkurencija, koncesije, transparentnost – svi važni principi javne uprave i svi važni instituti i procedure.“
Dok Federacija BiH priprema gradnju plinovoda prema Hrvatskoj, vlasti Republike Srpske razvijaju vlastiti projekt. Vlada RS-a odobrila je više od milijardu maraka za plinovod od Šepka prema Banjoj Luci i Novom Gradu. Taj plinovod koristio bi postojeći priključak kod Zvornika, kojim trenutno stiže ruski plin. Drugim riječima: jedna država, dvije sfere utjecaja i dva dovoda plina.
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.