Prodaje se srednjovjekovna Kula Staro Slano kod Trebinja
U Starom Slanom, desetak kilometara od Trebinja, prodaje se dio zamka koji je nakada pripadao Resulbegovićima, poznatoj begovskoj obitelji, za koji se pretpostavlja da datira iz sedamanestog stoljeća. Osman-paša je nakon dolaska u Staro Slano, gdje su od ranije Resulbegovići imali posjede, dao izgraditi konake i kulu načinjenu od devet katova. Dio nje, ali i još 500 četvornih metara ruševnoga konaka, sada se prodaje za 97 tisuća eura.
Konak je u posljednjih stotinjak godina mijenjao vlasnike tri puta od kada su potomci Osman-paše Resulbegovića otišli u Tursku, pojašnjava nam agent za nekretnine čija agencija posreduje u prodaji. Posjed je podijeljen između dva vlasnika. Jedan se odlučio na prodaju svoga dijela.
„On se prodaje kako jeste, ne kompletan dvorac, nego dio koji pripada njima. Sadrži okolne zidove, okruglu kulu, objekat jedan i dio velike kule od devet spratova“, objašnjava Jovan Kovač, agent za prodaju nekretnina.
No, u javnosti postoji bojazan da se budući novi vlasnik neće držati očuvanja kulturno-povijesne baštine. Iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH navode da je objekt na Listi peticija, te da se do donošenja konačne odluke o proglašenju nacionalnog spomenika sve strane trebaju suzdržati od aktivnosti koje bi mogle ugroziti predloženo dobro. To potvrđuju i u Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa RS-a.
„Da li se taj objekat nalazi na Listi peticija, Listi odluka ili je na Privremenoj listi ili je odlukom proglašeno - potopuno je svejedno. Svaki sopstvenik se mora uzdržavati od bilo kakvog djelovanja bez propisanih mjera zaštite od strane nadležnog Zavoda do momenta donošenja odluke“, kaže Jasna Milešević, direktorica Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa RS-a.
Premda je Resulbegovića zamak na Listi peticija, njime se može prometovati. U našoj zemlji postoje brojni zaštićeni kulturno-povijesni objekti koji su u privatnom vlasništvu i to nije, kažu u Zavodu, sporno. Kule i cjelokupan objekat mogu se obnoviti, ali uz strogo poštivanje preporuka nadležnih.
„Na svoju ruku, novi vlasnik, bez obzira na prometovanje, po zakonu ne može da radi ništa jer bi činio krivično djelo za koje je zapriječena kazna zatvora od 3 do 5 godina“, ističe Milešević.
Svaki dio, nažalost, urušenog Osman-pašinog konaka, odiše poviješću. No, u Trebinju nisu rijetki oni koji za njegovo postojanje uopće nisu znali.
Resulbegovića zamak se može smatrati i pretečom Trebinja jer su tek kasnije nastali tamošnji Stari grad i Begova kuća. Nalazi se na početku čuvenog „puta soli“, koji je bio veza između Trebinja i Dubrovnika.
federalna.ba