Prlenda: Rusi se malo 'sredili', ratna sreća se okreće na njihovu stranu

Brojni republikanski članovi američkog Kongresa ne spore pomoć za Ukrajinu, kao ni za Izrael, ali ističu da Amerika prvo mora zaštititi sebe, odnosno granicu sa Meksikom.

Gornji dom Kongresa, Senat, ipak je odobrio 91 milijardu dolara pomoći, i to 61 za Ukrajinu, 14 za Izrael, nešto više od 4 milijarde za Tajvan, te 9 i nešto milijardi dolara za humanitarnu pomoć Gazi i Zapadnoj obali te Ukrajini i drugim kriznim područjima. Sada je na potezu donji, odnosno Zastupnički dom Kongresa, gdje Republikanci imaju tijesnu većinu. Raspoloženja ima, ali tim domom de facto upravlja Trump preko svojih lojalnih kongresmena koji su u većini u republikanskom taboru i očito će biti stvar političkog umijeća da se prevaziđe ova veoma neugodna situacija za Bijelu kuću. Međutim, stavovi o Sjevernoatlantskoj alijansi i odbrani Evrope, koje je posljednjih dana izrekao Donald Trump kao gotovo izvjesni republikanski kandidat za predsjedničke izbore u novembru, izazvali su buru reakcija s obje strane Atlantika. Tim povodom gost magazina Svijet bio je vojni analitičar Antonio Prlenda.

Govoreći o tome može li se zamisliti globalna sigurnosna arhitektura bez NATO-a, naglasio je da ovaj savez stoji čvrsto na svojim nogama i povećava se – ušla je Finska, na ulazak čeka Švedska – međutim, kako kaže, situacija je takva da se moramo zapitati šta ako Trump ponovo dođe na vlast.

„Za razliku od prethodnog mandata kada je on u svom kabinetu imao neke savjetnike koji su imali razumijevanja za evropsku sigurnost, poznavali su Rusiju – s većinom tih ljudi raskrstio. Oni su se posvađali s njim jer su vidjeli da nisu na istoj liniji. Ljudi koji sad okružuju Trumpa su okrenuti Americi – njih ne zanima Rusija, i vrlo je vjerovatno da ih ne bi zanimao ni NATO savez. Trump daje izjave koje pokazuju da tu nema onog sjevernoatlantskog partnerstva kao što je kod svih drugih američkih predsjednika“, pojasnio je on.

Prema njegovim riječima, ukoliko se dogodi da Trump zbilja okrene leđa svojim saveznicima, Evropi, to bi bila jedna nezgodna situacija i vjerovatno bi došlo do raspada NATO-a, u smislu da Evropljani imaju supstituciju – EU.

„Ona nije ni izbliza tako organizirana, pogotovo što se tiče vojnih misija. Ono što čini NATO najsnažnijim je upravo Član 5 koji kaže da je napad na jednu članicu napad na sve članice. I to znači da onaj ko zarati s članicom NATO-a, zarati i s najjačom – Amerikom. Bez Amerike toga ne bi bilo. Da ne govorimo koliko evropske prijestolnice znaju biti neusklađene i tu bi bilo prostora da Putin razbije to jedinstvo“, naveo je Prlenda.

Dalje navodi da je Trump u pravu da se sada mora izdvajati više za vojsku.

„Evropske zemlje su dugo bile uljuljkane tzv. dividendama mira, padom Varšavskog pakta nije bilo tolike utrke u naoružanju, pa su zemlje više izdvajale za socijalne prilike, gospodarstvo i sl. Tu je Putin vidio šansu i slabost kako EU-a tako i samog NATO-a. Moraju se evropske zemlje probuditi“, naveo je on.

Prlenda je za Svijet prokomentarisao i rat u Ukrajini.

Kaže da je već odavno vidljivo da će to biti dugotrajan rat, u kojem više resursa ima Rusija, i u kojem će sve vrijeme Ukrajinci biti ovisni o pomoći sa Zapada.

„Na valu onih velikih uspješnih akcija ukrajinske vojske, gdje se iskoristila slabost ruske vojske, uvezanosti postrojbi, zastarjelom načinu koordiniranja. Ukrajina je vidjela da može i napravljen je plan za brzu operaciju. Međutim, predugo se čekalo na pomoć EU, dugo su se očekivali Leopardi, avioni F-16. Za to vrijeme Rusi su se dobro ukopali. Rusi su vidjeli da mogu iskoristiti slabost ukrajinske vojske“, objašnjava Prlenda.

Ističe da Putin radi na dva fronta.

„S jedne strane je pokušao raditi sukob zaleđenim tako što je sa svojim tajnim kanalima i saveznicima, kao što je Iran, pokušao otvarati sukobe na drugoj strani planete, ne bi li privolio Ukrajince da dođe do nekog sporazuma, a s druge strane su se Rusi malo sredili. Vidjeli su gdje su griješili na terenu. Ako dugo najavljujete neki avion ili tenk, vi dajete toj strani da se pripremi za sukob. U Moskvi su sredili svoje prioritete i sad u nekim područjima se na njihovu stranu ratna sreća okreće“, zaključio je on.

federalna.ba