Priče o bosanskim ženama – ženska čitanka – Dragana Tomašević

**

Dobro je čitati ... čitati o ženama, jer kako kaže književnik /Dževad Karahasan/- Žena je prva tajna s kojom se suočavamo, žena je prva misterija koje se bojimo i za kojom istovremeno čeznemo ... dobro je čitati o ženama koje su mijenjale historiju i čija djela se, i danas, zrcale u našem postojanju.

**

„Nije bilo lako izabrati priče za ovu knjigu. Htjela sam da to budu priče o ženama koje su na bilo koji način važne za Bosnu i Hercegovinu i da podsjetim na one koje su (pomalo) i zaboravljene ili da otkrijem nepoznate a važne žene. Ne radi se ni o kakvom razdvajanju muških i ženskih svjetova, o glorifikaciji žena ili traženju nečijih grešaka. Radi se samo o tome da se podsjeti na sve one žene koje su utirale puteve nama danas da živimo bolje, da imamo pravo na školovanje i svoj izbor. Za to što sam ja željela trebao je čitav tim ljudi pa se tako rodila ideja o jednoj ženskoj ediciji u SPKD „Prosvjeta“. Razgovarala sam sa dr. Sanjinom Kordićem, predsjednikom BKZ „Preporod“ i krenuli smo sa zajedničkom edicijom pod naslovom „Ženska lica Bosne“. U toj ediciji želimo podsjetiti na sve znane i neznane žene koje su ispisivale istoriju ove zemlje – na prve učiteljice i dobre žene koje su finansirale škole, na prve liječnice i arhitektice, na stotine zaboravljenih žena bez kojih bi naš današnji život bio siromašniji. Sve one su svojom pismenošću, obrazovanjem i otvorenošću rušile usvojene (nažalost i danas raširene) zablude o nepismenosti i potčinjenosti žena na ovim prostorima.“ – Dragana Tomašević

**

„U ediciji „Ženska lica Bosne“ želimo ispričati priče i o prvim pjesnikinjama, učiteljicama, slikaricama ... o Bosankama i strankinjama koje su razumjele i zavoljele Bosnu kao npr.Milena Mrazović koja je sa slikarkom Augustom Bock projahala cijelu Bosnu zapisujući narodne bajke i sakupljajući tradicionalne ženske nošnje od kolijevke pa do groba. Prvu knjigu iz Edicije pod naslovom „Knjiga o Vesni“ napisao nam je ugledni lingvista profesor Ranko Bugarski. Knjiga je to o njegovoj sestri Vesni Bugarski, prvoj bosanskohercegovačkoj arhitektici. „Priče o bosanskim ženama“ je druga knjiga u ovoj ediciji. Meni je uvijek bilo zanimljivo otkrivati „ženske tragove“ i taj za istoriju uglavnom nevidljivi ženski doprinos istoriji i kulturi. Bilo mi je uzbudljivo otkrivati imena i sudbine žena koje su nekad živjele na ovim prostorima, možda baš na mjestu gdje mi danas stanujemo, idemo u školu ili na posao. Tako sam pronašla puno zanimljivih priča iz prošlosti i iz tih sudbina saznala kako je tada izgledala svakodnevnica, kako se borilo sa bolestima i drugim nevoljama, kako se voljelo, tugovalo, umiralo ... Neke od tih priča sam znala, ali mnoge ipak nisam. A i one koje sam znala, poslije istraživanja su bile malo drugačije. To je bilo uzbudljivo putovanje u prošlost, putovanje koje nije završeno i koje će, nadam se, nastaviti mlađe kolegice. Ja sam sakupila materijal za nekih 30-ak priča, a u knjigu „Priče o bosanskim ženama“ uvrštene su 22 priče. – Dragana Tomašević.

**

U knjizi „Priča o bosanskim ženama – ženska čitanka“ nalaze se 22 priče. Autorica nam tako na jedno mjesto okuplja žene iz različitih epoha, društvenih sistema, zanimanja, ideala, svjetonazora, životnih sudbina ... Čitamo priču dobroj i pobožnoj Kraljici Katarini; o onoj koja je umrla braneći svoje djevičanstvo – Divi Grabovčevoj; Vjekovna sudbina bosanske žene naslov je priče o Umihani Čuvidinoj, a Majku bosanske sirotinje Dragana Tomašević vidi u liku i djelu Adeline Pauline Irby. Čitamo i o onoj što je odabrala biti Bosanka po vlastitom izboru – o Mileni Mrazović Prajndlsberger; o prvoj liječnici u našoj zemlji – o Teodori Krajevskoj; o onoj koja je sahranjena tajno – Lauri Papo Bohoreti, sarajevskoj Sefardkini; tu je priča i o onoj čije slike govore umjesto nje – Mica Todorović i o onoj koja je Sarajka po smrti – Vojvotkinja Sofija; Čitamo još i o životu u kojem se ogleda stoljeće – život je to Ive Despić – Simonović; o bolu Žene/Majke za djetetom, o bolu koji je ugasio njen književi dar – o Nafiji Sarajlić; priča o Anki Topić ima naslov Izgubljena i zaboravljena zvijezda; a priča naslova Pjesnikinja rijeke, cvijeća i trave, priča je o Nasihi Kapidžić-Hadžić; podjednako važne su i priče o Jelici Belović-Bernardžikovskoj, o Mariji Bursać, Mileni Šotra, Sestri luki i magičnoj Safikadi.

**

Dragana Tomašević književnica je, književna kritičarka i novinarka. Kritike i eseje objavljivala je u „Oslobođenju“, „Dijalogu“, u zagrebačkim novinama „Danas“ i „Republika“, u beogradskom „Delu“ i novosadskim „Poljima“. Takođe, Dragana Tomašević eseje i kritike objavljuje i u inostranim časopisima, na engleskom njemačkom, francuskom i italijanskom jeziku. Svoje prvo književno djelo Dragana Tomašević objavila je u Grazu, Austrija, 1995.godine. Bilo je to djelo „Brief nach Sarajevo“; slijede knjige „Das Lebe ist starker“ - „Život je jači“; „Lutka od riže“; književna biografija grada „Sarajevo gdje je nekad bilo“; potom „Sve bih zemlje za Saraj'vo dala“ i „Bajram je ...“ Knjigu „Priče o bosanskim ženama – čitanka za žene“ zajedno su objavili, 2021.godine, SPKD Prosvjeta i BZK Preporod, u Ediciji „Ženska lica Bosne“.

**

Odabrala i uredila – Selma Dizdar

Ton-majstor – Šerkan Cakić

Foto – Naslovnica knjige /grafička priprema Print Studio Sarajevo / Dragana Tomašević