Predstavljena knjiga „Bh. pristaništa Klek-Neum i Sutorina u osmanskim dokumentima“

Knjiga je jedno od značajnijih historiografskih istraživanja koje svojim sadržajem nudi reprezentativan pregled i genezu razvoja pitanja uspostave granica Bosne i Hercegovine i njenog povijesnog prava na jadransku obalu, priopćili su organizatori.

Radi se o drugom dopunjenom izdanju ranije objavljene Demirove knjige čiji se sadržaj odnosio samo na prostor Neuma. U njoj su autentičnim dokumentima dopunjena ranija saznanja o tom području, dok se tematska cjelina, koja se odnosi na područje Sutorine po prvi put kroz dokumentarnu arhivsku građu prezentira znanstvenoj javnosti.

Govoreći o značaju ovakve vrste istraživanja, jedan od promotora Alen Zečević je naglasio kako ova knjiga sve svoje domete bazira na dokumentima iz XIX. stoljeća kada je Osmansko Carstvo, iako u periodu političke i ekonomske dekadencije, ipak slovilo kao jedna od ozbiljnijih i moćnijih faktora na Jadranskom moru.

„Knjiga nam daje nam jasnu genezu pitanja granica Bosne i Hercegovine na Jadranskom moru, prava na Jadransko more još od srednjeg vijeka, preko perioda osmanske Bosne. Pitanje granica je uvijek bilo aktualno, pitanje Bosne i Hercegovine uvijek je imalo političku dimenziju i kontekst pa i danas kada je Bosna i Hercegovina, zbog svog specifičnog ustrojstva, suočena s manipulacijama dnevne politike pa se i ovo pitanje nastoji koristit u ideološke svrhe“, kazao je Zečević.

Za dopunjeno izdanje autor se odlučio na osnovu novih saznanja o samom Kleku, ali i zbog činjenice da je Sutorina na izvjestan način imala istu povijesnu ulogu i značenje.

„Dokumenti podrobno govore o diplomatskim odnosima dvaju carstava, Austorugarskog i Osmanskoga , govore o turbulentnom vremenu od 1875. do 1888. godin, okolnostima koje su vladale u vrijeme Hercegovačkog ustanka, kada su se dešavale promjene na Balkanu, a samim tim i bosanskohercegovačkim pristaništima na moru. Iz dokumenata o Sutorini imamo sasvim nove podatke i nova čitanja političkih dešavanja i dešavanja na terenu“, pojasnio je Demir.

On je u dokumentima našao podatke o izgradnji džamije u Neumu neposredno do vojnog kompleksa, dok se u zbirci dokumenata koje je obrađivao, a odnose se na Sutorinu, takvih podataka nema, pa pretpostavlja da je ona već tada bila uništena ili pak nije bila predmet administrativnih prepiski, navodi se u priopćenju.

federalna.ba/Fena