'Pravosudnu zajednicu čine i advokati i moraju sudjelovati u reformi'

Početkom ovoga mjeseca odražana je zajednička sjednica Upravnog odbora Advokatske/Odvjetničke komore FBiH i Izvršnog odbora Advokatske komore Republike Srpske. Jedinstvena poruka poslana je sa ovog skupa. Advokatura mora sudjelovati u predstojećoj reformi pravosudnog sustava. 

Predsjednik Advokatske komore FBiH Bekir Gavrankapetanović kaže da osnovno zbog čega advokati protestiraju je što nisu uključeni u reforme pravosudnog sistema.

"Nažalost, možda je to rijetkost u ovoj državi, ali dvije institucije kao što su Advokatska/Odvjetnička komora FBiH i Advokatska komora RS-a su dvije institucije koje zaista kvalitetno surađuju. Sticajem okolnosti su kolege iz RS-a dobile jedan materijal. Radi se o promjeni 4-5 krivičnih zakona, sve pod motom da se ujedini zakonodavstvo itd. To je inicirala Advokatska komora američkih advokata, međutim nisu oni birali učesnike te komisije. Mi smo se susreli sa činjenicom da neko priprema, na incijativu Američke advokatske komore, usaglašavanje krivičnih zakonodavstava u ovoj državi. Ko je tu komisiju formirao mi ne znamo."

Predsjednik Izvršnog odbora Advokatske komore RS-a Savan Zec navodi da su to vrhunski stručnjaci u našem sistemu.

"Nisu sporna imena i prezimena tih ljudi. Sporno je da godinu i po dana traje proces usaglašavanja svih zakona o krivičnom postupku u BiH. Promoter tog projekta je Američka advokatska komora. To se sve odvija uz saglasnost sa svim ministarstvima pravde u BiH. U okviru tog projekta, u decembru 2020. je održan prvi sastanak te programske radne grupe. Da se razumijemo, to je nešto što je pozitivno da se radi. Znači godinu i po dana imate jedan izuzetno ozbiljan proces i za advokaturu i za pravosuđe i za čitavu BiH i nijedan član radne grupe nije predstavnik bilo koje advokatske komore u BiH."

Gavrankapetanović naglašava da nisu imali saznanja da uopće postoji konkretna radna skupina.

"To je uobičajena praksa u ovoj državi. Uobičajena je zato što je naopaka. Mi 20 godina i više hitno tražimo da nas se uključi u proces. Advokat sigurno najbolje zna kako koji sudija radi i svaki sudija najbolje zna kako koji advokat radi. I kada vi tu stavite neke činovnike iz Ministarstva, neke profesore iz teorije, onda tu ne ide dobro, ne piše se dobro nikome."

Zec pojašnjava da je rad programske grupe završen.

"Završna verzija dokumenta je završena u maju 2022. godine i to je dostavljeno svim ministarstvima pravde u BiH. Mi možemo uključiti širu javnost u raspravu, da se javnost o tome informiše i da se stručni ljudi uključe."

Gavrankapetanović naglašava da pravosudnu zajednicu čine i advokati.

"Tužno je i sramota to što se dešava. Žalba više neće biti efikasan pravni lijek."

Dodaje da je osnovni problem što u procesu nije bilo nijednog advokata jer je advokat taj koji zastupa građanina u krivičnom postupku.

Zec ističe da se organizuje i promoviše projekat u kojem nema nijednog advokata.

Gavrankapetanović kaže da su "izgleda namjerno izbjegnuti u tom procesu, jer je tako lakše."

Na pitanje zašto imamo jako puno optužnica, a jako malo osuđenih, Zec odgovara: "Nije to baš tako. To je kad govorimo o predmetima visoke korupcije. Uvijek je, u svakoj državi, mnogo veći broj osuđujućih presuda u odnosu na oslobađajuće."

Gavrankapetanović navodi da bi sudstvo trebali biti neovisno, ali da se nekad čini da to baš nije tako.

Zec naglašava da predmeta visoke korupcije u BiH ima jako malo.

"Zašto je to tako, to je ta efikasnost pravosudnog sistema. Kad se sistem jednom postavi na zdrave noge sve će to mnogo bolje da funkcioniše."

federalna.ba