Pravosuđe bez optužnica, digitalni svijet bez kontrole
Pravosuđe bez optužnica, digitalni svijet bez kontrole. U najkraćem ovo je postojeće stanje kada govorimo o cyber sigurnosti u našoj zemlji i, konkretnije, problemima poput historijskog revizionizma, negiranju genocida i govoru mržnje. O svemu ovome raspravljali su i učesnici Foruma za upravljanje internetom, na kojem su otvorena brojna važna pitanja o sigurnosti i slobodi izražavanja.
Negiranje genocida u javnom prostoru otvara prostor za mržnju i nasilje. Internet je podobno područje za takvo nešto, naročito u Federaciji BiH, koja nema zakon o digitalnim medijima, pa samim tim ne definiše internet kao javni prostor. U Bosni i Hercegovini nema nijedan prijavljen slučaj govora mržnje iako je, prema istraživanjima, itekako prisutan i u porastu.
„Ne kažem svi, ali određen broj tužilaca i ljudi koji rade u tužilaštvu i sudovima većinom reaguju na pritisak. Mislim da je to ključna stvar, mješavina politike i nerada tužilaštva“, kaže Hikmet Karčić, naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti.
Nakon izmjena Krivičnog zakona kojim je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko kriminalizovao negiranje genocida, u praksi se malo toga promijenilo. I dalje smo bez i jedne optužnice, a odbačeno je čak 27 krivičnih prijava koje se tiču negiranja genocida.
„Zabrinjavajuće jeste da to negiranje dolazi od najvećih izabranih dužnosnika - ne možemo sad to posmatrati u kontekstu zašto nemamo prijave na Tik-toku ako nemamo prijave i pravosudne radnje“, ističe Edin Ikanović, autor Izvještaja o negiranju genocida.
Stručnjaci godinama upozoravaju da je jedna od najvećih kočnica nepostojanje državne strategije iz oblasti definisanja online prostora, koja bi bila podloga za donošenje cijelog niza dokumenata čime bi se osigurala cyber sigurnost građana naše države.
„U BiH vidimo u posljednje dvije godine zaista neke zabrinjavajuće situacije: porast jezika mržnje online, sistemskog odnosa sa velikim kompanijama što utječe na digitalna prava građana u BiH. I generalno imamo neka pitanja o kojima skoro i ne razgovaramo u javnom prostoru kao što su cyber prijetnje, napadi na institucije“, napominje Denis Džidić, izvršni direktor BIRN-a BiH.
Glorifikovanje zločina i zločinaca, učestaliji napadi na povratnike, negiranje genocida i tako dalje. Sve, nerijetko zabilježeno, ali ne i procesuirano. Dakle, stopirano baš kao što su stopirani i zaključci državnog parlamenta. Tražila se revizija stanja cyber sigurnosti, ali odgovora nije bilo.
federalna.ba