Pravedna tranzicija u odabranim regijama uglja u BiH

Prilog Lejle Hodžić

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije uputilo je u parlamentarnu proceduru Prijedlog odluke o prihvatanju obaveza prema Sporazumu o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekat pravedne tranzicije u odabranim regijama bogatim ugljem u BiH. Prijedlog odluke ove sedmice usvojen je u Domu naroda, ali ne i u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta, gdje bi se u narednom periodu trebao ponovo naći pred poslanicima.

Na prijedlogu odluke o prihvatanju obaveza prema Sporazumu o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekat pravedne tranzicije u odabranim regijama bogatim ugljem, radilo se intenzivno najmanje godinu dana prije nego što je dokument stigao u Federalni parlament. Vedad Nezirić, šef Odsjeka za zaduživanje u Ministarstvu finansija, pojašnjavajući Vladin prijedlog, kaže da će projekat pružiti priliku za razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća:

„U projektu je prioritet stavljen na rudnik koji je spreman za zatvaranje, a to je Rudnik mrkog uglja Zenica, potrebu za odgovorno zatvaranje Jame Raspotočje i podršku za pronalazak novih radnih mjesta za radnike rudnika.“

Vrijednost Sporazuma o zaduženju je 79 miliona i 900 hiljada eura od kojih je za Federaciju 40 miliona i 25 hiljada eura, za Elektroprivredu BiH 15 miliona i 14 hiljada eura te za Javno preduzeće RMU Banovići 24 miliona i 30 hiljada maraka od ukupnog zaduženja. Povrat ovog zaduženja planiran je na 32 godine uz sedam godina grejs perioda, a dospijeća plaćanja glavnice i kamate bila bi polugodišnja. Prema riječima federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića, cilj je postepeno smanjivanje ovisnosti o uglju.   

„Pod tri nam je rudnik Kreka. Projekat obuhvata investicije i instalacije fotonaponske elektrane u eksploatacionom polju Kreka, koji je u sastavu koncerna Elektroprivreda BiH. Projekat ima za cilj podizanje svijesti o predstojećem procesu tranzicije u Zenici, Tuzli i Banovićima, kao i njegovim pozitivnim uticajima kao što je smanjenje zagađenja.“

Većina troškova predviđena u projektu odnosi se na pokrivanje neizmirenih obaveza po osnovu penzionog i osiguranja od nezaposlenosti. Izmirivanje tih dugova delegati Doma naroda su podržali. Među njima su bili Almir Babajić i Emir Dautović.

Rudnik mrkog uglja Zenica je na kraju svog eksploatacionog ciklusa te je proizvodnja uglja prekinuta 2023. godine zbog dugova. Uslijed nedostatka sredstava za zatvaranje, proizvodnja je trenutno obustavljena, a resorno federalno ministarstvo, Federalna vlada i Elektroprivreda BiH svakog mjeseca iz budžeta izdvajaju novac za plate radnicima rudnika Zenica.