Povećanje arktičkog brodskog prometa prijeti ekosistemu

Brodski promet na Arktiku naglo se povećao između 2013. i 2023. godine, što je dovelo do povećanja emisija stakleničkih plinova i crnog ugljika u regiji, prema novom izvještaju Univerziteta u Istanbulu.

Studija, koju su vodili Cem Gazioğlu, direktor Instituta za morske nauke, i istraživač İrşad Bayırhan, ispitala je kako topljenje arktičkog morskog leda uzrokovano klimatskim promjenama mijenja globalne trgovinske rute.

Broj brodova koji ulaze u polarnu regiju porastao je za 37 posto u posljednjoj deceniji, sa 1.298 u 2013. na 1.782 u 2023.

Emisije crnog ugljika, izmjerene na 193 tone u 2015. godini, porasle su na 199 tona u 2020. godini, a očekuje se da će ove godine dostići 204 tone.

Projekcije pokazuju da će se emisija ugljen-dioksida iz plovila koja koriste Sjeverni morski put povećati 1,76 puta do 2050. godine u poređenju sa nivoima iz 2020. godine, dostižući 5,5 miliona tona, navodi se u studiji.

Smanjenje morskog leda svakog mjeseca

NASA je objavila da se arktički morski led smanjuje svakog mjeseca od 1979. godine, a neki modeli predviđaju da bi Sjeverni pol mogao biti potpuno bez leda tokom cijele godine između 2081. i 2100. godine.

Analiza Univerziteta u Istanbulu otkrila je da bi sjeverne rute mogle gotovo prepoloviti udaljenosti brodova između Azije i Evrope i smanjiti potrošnju goriva u poređenju s rutama preko Sueskog i Panamskog kanala. Ali istraživači su upozorili da će koncentracija emisija na Arktiku izvršiti ekstremni pritisak na njegove osjetljive ekosisteme.

U izvještaju se navode "visoke emisije ugljika, rizici od izlijevanja nafte, invazivne vrste koje se prenose ispuštanjem balastnih voda i buka" kao potencijalni pokretači nepovratne štete po divlje životinje.

Gazioglu je izjavio da pomorski transport čini oko tri posto globalnog ugljičnog otiska, a taj udio bi mogao porasti kako se arktičke rute budu otvarale.

"Skraćivanje trgovačkih ruta može dovesti do kratkoročnog smanjenja potrošnje goriva. Međutim, emisije s brodova predstavljaju ozbiljne rizike za osjetljivu ravnotežu arktičkog ekosistema", rekao je, dodajući da emisije buke dodatno opterećuju već ranjiva staništa.

Potreba za preventivnim mjerama

Rekao je da kreatori politike moraju izbjegavati odabir arktičkih prolaza isključivo iz ekonomskih i političkih razloga: "Arktički ekosistem je previše osjetljiv da izdrži metode poput ugljičnih kredita. Zemlje bi trebale preuzeti odgovornost."

Bayirhan je rekao da je topljenje glečera potaknulo veću pomorsku aktivnost u regiji, s vjerojatnim daljnjim povećanjem.

"Da bismo stvorili održiviji sistem za pomorski transport, moramo procijeniti sve uključene komponente kako bismo mogli poduzeti mjere bez ugrožavanja morskog ekosistema na Arktiku i stvorenja koja ovdje žive, a istovremeno osigurati da se efekti klimatskih promjena ne pogoršaju", rekao je.

Također je naveo izvještaje EU u kojima se naglašavaju potrebu za preventivnim mjerama kako bi se izbjegla nepovratna šteta: "Emisije nastale vađenjem neobnovljivih resursa, rijetkost ovih resursa i daljnje emisije sagorijevanjem ovih resursa povećavaju vjerovatnoću negativnih scenarija za okoliš."

"Arktički ekosistem suočava se s direktnim i indirektnim efektima rastuće ekonomske aktivnosti, kao i promjena izazvanih klimatskim promjenama, katastrofe, buka i rastuća potražnja na tržištu dodatno opterećuju ekosistem i ugrožavaju biodiverzitet regije", dodao je.

federalna.ba/AA