Potreban nam je obrazovni sistem koji će djecu pripremati za život
Online nastava, povratak u učionice, kombinirani model, kako pronaći pravo rješenje za normalno odvijanje nastave samo je jedan od izazova koje je pred obrazovni sistem stavila pandemija. Usprkos svim poteškoćama, pojedini kantoni u svoj program nastave uveli su i Mirovno obrazovanje kroz koje mlade uče o prevenciji nasilja, toleranciji i empatiji. O tome što je to mirovno obrazovanje, koliko je neophodno da se implementira u cijeli obrazovni sistem, te kakva su iskustva - govorili smo u ovosedmičnom izdanju dijaloške emisije Odgovorite ljudima.
Edita Čolo Zahirović, CRS, predstavnica USAID-ovog projekta Pro-budućnost, kaže da se u radu sa mladima dobije posebna vrsta energije.
"Uvijek vam bude žao da ih ne uključite još više. I bilo koja organizacija civilnog društva ili NVO, oni nemaju kapacitete da uključuju mase učenika. To jedino ima i može sistem. Potreban nam je sistem koji će pružiti mogućnost, kao što imaju djeca u zapadnoj Evropi ili u razvijen zemljama, da ne uče samo predmete i da ne uče samo određene teme, već da se osposobljavaju za život. I kada smo razmišljali na koji način možemo najbolje doprinijeti tome, uistinu je prva i jedina naša reakcija bila da moramo prići ministarstvima obrazovanja. Kada na prvu kažete Mirovno obrazovanje, često ljudi, opterećeni svim temama koje svakodnevno slušamo, kažu - zar ponovo nešto što se tiče konflikta? Imali smo sreću da smo se sa ministrima razumjeli o važnosti ovog obrazovanja. Ostavili smo kreativnu slobodu i nastavnicima i školama i ministarstvima da program prilagođavaju njihovim potrebama. Mi smo samo dali malo vjetra u leđa da se ovo prihvati na jedan ispravan način. Uvijek imamo nove generacije i ovo nikad neće biti tema koja će biti stara jer mi živimo u jednom globalnom društvu. Naše razlike su minimalne u odnosu na razlike ljudi u svijetu. Potrebno je pružiti priliku djeci da u svojoj kući se malo upoznaju sa razlikama, da bi mogli prihvaćati razlike i bogatstva svih drugih."
"Mi trebamo biti realni da živimo u obrazovnom sustavu koji je u jednom predreformskom procesu. Znači, nama je reforma nužno potrebna i mi smo sad na nekoj razini obrazovanja ex katedra, neko 19. ili 20. stoljeće. Nužno nam treba ubrzana reforma da dođemo do obrazovanja 21. stoljeća. Da to bude učenje za život danas i život sutra, koji se ubrzano mijenja i dolazi novi. Trebamo biti jasni da mi imamo ograničene resurse, i materijalne i u vidu znanja i u vidu iskustava. I to je nama jasno. Upravo zato treba biti otvoren prema svim novim idejama, programima, prijedlozima. Za sve ono što donosi dobro, što je novo i što možemo unaprijediti svoj sustav, treba ići u te priče. Upravo tu smo se našli kada je u pitanje mirovno obrazovanje. Zašto da neko ko zna kako i ko ima jedan dio resursa ne bude partner jednom sistemu. Obrazovni sistemi su veliki sistemi i teško se mijenjaju. Ja sam uvijek zagovornik mijenjanja i reforme jer se okruženje mijenja", ističe Bojan Domić, ministar obrazovanja SBK.
Profesorica u srednjim školama u Mostaru i Stocu, Zumreta Marić navodi da je za to da se projekt mirovnog obrazovanja nastavi jer su zainteresovani i nastavnici i djeca.
"Ja sam protiv ex kateder. Želim da budem samo koordinator u učionici koji će djecu usmjeravati, a oni će istraživati. Cilj mi je da obrazujem djecu i da ta djeca izađu kao odrasle, odgovorne osobe koje će s eponašati u skladu sa osnovnim normama demokratskog društva. To je poštivanje drugih i drugačijih, poštivanje ljudskih prava, zakona, Ustava BiH jer su u naš Ustav utkane sve međunarodne konvencije i deklaracije o ljudskim pravima."
Profesorica u Internacionalnoj gimnaziji Sedef u Sarajevu, Selvira Mašnić kaže da bi smo u idealnim okolnostima trebali graditi naš obrazovni sistem i u njega inkorporirati ono što se pokazalo u praksi da je prihvaćeno.
"Samo sistemski kada pristupamo bilo kojem problemu možemo dovesti do njegovog unaprjeđenja. Mi znamo problematiku našeg obrazovnog sistema, podijeljenost kantona, sve to treba uskladiti. Nadam se i da u ovim trenutnim okolnostima ćemo imati priliku da nastavimo program i predmet kroz NVO, odnosno prije svega miglim na Pro-budućnost i CRS. Ono što je specifično za Kanton Sarajevo i što je bilo poražavajuće. Teme koje smo mi radili su najviše sociološke, to su teme koje uistinu zanimaju svakog građanina. I u pojedinim srednjim školama koje su četverogodišnje jer predmet sociologija izbačen. Znači ti učenici nemaju priliku da se susretnu apsolutno sa bilo kojom od tema koje smo mi spomenuli."
"Kroz ovaj projekt jedino možemo unaprijediti sistem jer u ovoj političkoj situaciji teško će doći do spajanja svih tih obrazovnih sistema u jedan, bar na tom nekom federalnom nivou. Naravno da sve ovo što se radi kroz projekte CRS-a i USAID-a i pro-budućnost je jedini način da pokušamo poboljšati stanje u našem obrazovnom sistemu, da pokušamo povezati sve ove sisteme kako bi sve to bilo bolje i kako bi se naši učenici formirali kao zdrave ličnosti bez predrasuda", zaključio je Nedret Delić, direktor Mješovite srednje škole Bosanski Petrovac.
Kompletnu emisiju pogledajte OVDJE.
federalna.ba