Stanić: Agenciju za lijekove BiH formirali Dodik i Špirić

Nakon uvodnog izlaganja ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske na sjednici Narodne skupštine RS-a uslijedila je oštra rasprava, javlja Radio Slobodna Evropa.

Igor Crnadak, poslanik PDP-a, kazao je da je najveći problem korupcija u procesu javnih nabavki. Najprije je pozvao poslanike iz Stranke demokratske akcije (SDA) u Narodnoj skupštini RS da ne govore o ovoj temi.

“Nemojte ko Boga vas molim, ko Allaha, kako hoćete. Upravo vi ste dali četvrtu ruku SNSD-u (delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH), ovdje u ovoj skupštini”, kazao je Crnadak.

Podsjetio je da je NSRS donijela zaključak “na koji ste natjerani” da su sve javne nabavke provedene ispravno i zakonito.

“Valjda barem sad, kad je naše Tužilaštvo RS pohapsilo ljude, da kažemo, ljudi pogriješili smo. Evo ova nabavka, kiseonik, gdje vodi, prema ministru Čađi. Nekoliko pitanja za ministra i Vladu RS. Da li vi znate da je direktor Instituta za javno zdravlje (Branislav Zeljković) uhapšen? Da li znate da je direktor jedne od najvećih bolnica (u Doboju Mladen Gajić) uhapšen. Da li znate da RS ima jednu od najvećih smrtnosti u svijetu? Evo neka nije od kiseonika. Zašto je najveća smrtnost, od čega je? Kad ste saznali da nabavlja tehnički umjesto medicinskog kiseonika? Nas pitate šta je rješenje. To nije posao opozicije već vlade. Nabavite medicinski kiseonik u skladu sa zakonom”, kazao je Crnadak.

Crnadak je kazao da u NSRS “sjede ljudi koji su zaradili stotine miliona poslujući s vlastima”. On je skupštinskom rukovodstvu postavio i pitanje zašto je smanjena mogućnost za diskusiju.

“Zašto samo dva poslanika po klubu? Zašto ste za to glasali i zašto informacija i zakon u istoj tački, da nam dodatno smanjite šansu da govorimo”, pitao je Crnadak.

“Sve što danas slušamo je potvrda da smo mi iz PDP-a bili u pravu kada smo tražili sjednicu NSRS o javnim nabavkama u vrijeme korone. Predmet nabavke, dobavljač, iznos. Biće mnoge stvari jasnije”, rekao je on.

Crnadak je ocijenio da će entitetskim zakonom o lijekovima biti stvoren haos pri uvozu, distribuciji i nabavci lijekova.

“Nemojte donositi odluke koji će nas voditi u sukobe, u napetost, možda i krvoproliće”, kazao je Crnadak.

Agenciju za lijekove BiH, koju sada hoće da ukidaju, su 2009. godine formirali i potpise na to stavili dva ključna čovjeka SNSD-a Milorad Dodik i Nikola Špirić, kazao je danas Miladin Stanić, šef Kluba poslanika SDS u NSRS.

On je na posebnoj sjednici Narodne skupštine upitao šta se to promijenilo u odnosu na dan 30. april 2009. kada je Milorad Dodik bio predsjednik Vlade Republike Srpske a Nikola Špirić predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

„Da li je Špirić tada bio lud ili smo mi sada ludi. Nešto ovde ne štima. Što su to radili ako su smatrali da ćemo ovo doživjeti danas i kome oni podvaljuju? Ako su Dodik i Špirić bili zdravi na dan potpisivanja sporazuma, onda su danas bolesni“, kazao je Stanić.

On je istakao da na potpisu Sporazuma o stvaranju uslova za uspostavljanju Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH stoji potpis Nikole Špirića.

On je rekao da je Agenciju za lijekove SNSD-e popunio svojim kadrovima.

„Ti ljudi su zaposleni po partijskoj liniji i bez konkursa. Kada treba puniti institucije BiH kadrovima SNSD-a onda su one njima dobre“, istakao je Stanić.

On je poručio da rješenje koje vezano za Agenciju za lijekove sada predlaže vlast neće ništa promijeniti.

Stanić kaže da informacija o nabavci kiseonika, koja se danas našla pred poslanicima NSRS, skriveno nastoji prikriti pravu istinu o kriminalu učinjenu u aferi snadbijevanja zdravstva tehničkim kiseonikom, što je, navodi Stanić, za posljedice imalo veliki broj smrtnih slučajeva.

Poručio je da svi koji nisu radili regularno i koji su odgovorni za aferu kiseonik treba da odgovaraju.

„Svi koji su radili kriminal će odgovarati i ta vremena će veoma brzo doći. Nema više tužioca koji je štitio te ljude“, poručio je Stanić, prenosi Sektor za politiku i medije SDS-a.

Senad Bratić, zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA), naglasio je da prijedlogom zakona o lijekovima Narodna skupština RS izlazi iz ustavnosti i krši Daytonski mirovni sporazum.

“Prijedlog kaže da se zakonom osniva agencija RS. Godine 2009. je potpisan Sporazum koji su potpisali entitetski premijeri Mustafa Mujezinović i Milorad Dodik te Nikola Špirić kojim je osnovana Agencija za lijekove i medicinska sredstva. U pravnoj analizi savjetnika NSRS Radomira Neškovića koji je naveo da, bez saglasnosti Federacije BiH i institucija na nivou BiH, Republika Srpska nema kapacitet da sama vrati prenesene nadležnosti na ustavan način. Zakoni su usvojeni u Parlamentu BiH i samo tamo se mogu mijenjati i stavljati van snage”, kazao je Bratić.

Bratić je ponovio da se ovime se krši Dayton Ustav BiH.

“Kad bude poništen na Ustavnom sudu BiH slat će se poruke da taj sud donosi političke odluke. Bojim se da će prije toga uslijediti međunarodne sankcije. Ovo ničemu ne vodi. Bolje da se pomogne UKC-u i običnom pacijentu i da se nabavi kisik po medicinskim standardima. Sve se to može uraditi na zakonski način, a ne na ovaj protivdaytonski način”, kazao je Bratić.

Vlado Džajić, poslanik vladajućeg Saveza nezavisnih socijsldemokrata (SNSD) ocijenio je da je “strašno što neki ovdje medicinske radnike proglašavaju monstrumima”.

“Prioritet svih nas je da nađemo rješenje za nabavku kiseonika. Ova afera je izmišljena i predstavlja napad na naš zdravstveni sistem. Moram naglasiti da nama nije do igre, mi radimo i spašavamo živote naših građana”, kazao je Džajić koji je i sam doktor.

“Zbog ove tzv. afere doživjeli smo šok. Prvo nam je obustavljena dostava kiseonika. Nabavljamo cisternu po cisternu što plaćaju donatori. U par navrata smo sipali cisternu u 3-4 sata ujutro, u zadnji čas, što su neki nažalost priželjkivali. Imali smo i hakerski napad na naš informatički sistem. U UKC-u Banjaluka su svi uporni i sposobni. Izdržali smo i izdržat ćemo takve napade. Teško nam je zato što napadi zbog političke ambicije i neodgovornosti dolaze od naših sunarodnjaka”, kazao je Džajić.

On je dodao da je Svjetska zdravstvena organizacija pohvalila UKC Banjaluka i bivša austrijska ministrica zdravlja.

“Jedini u BiH imamo dvoja vještačka pluća. Kiseonik koji se koristio i koristi je po svim svjetskim standardima. Uime naših sadašnjih i budućih pacijenata apelujem da djelujemo odgovorno. Problem je mogao riješiti direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH tako da je donio odluku o upotrebnoj dozvoli kiseonika. Ne želimo da zavisimo od drugih, posebno onih kojima je karijera bitnija od zdravlja pacijenata”, istaknuo je Džajić.

“Činjenice u dokumentaciji govore da se nije nabavljao medicinski nego tehnički kiseonik”, istakao je tokom rasprave Miladin Stanić, predsjednik opozicijskog Kluba poslanika SDS-a u NSRS.

“Ja lično želim da je taj kiseonik najispravniji, zbog naroda koji se liječi”, poručio je Stanić i dodao da “institucije nisu ništa radile po pitanju ispitivanja kvaliteta kiseonika u bolnicama”.

Stanić je podsjetio da carinska deklaracija prilikom uvoza kaže da se radi o industrijskom ili tehničkom kiseoniku. Kaže da dijeli odgovornost za ovu situaciju između institucija RS i Agencije za lijekove BiH. Sporna mu je i brzina održavanja sjednice.

“Niste nam ostavili ni 24 sata do sazivanja ove sjednice, da pregledamo dokumentaciju na vrijeme, pogotovo kada se kaže da će zakon stupiti na snagu šest mjeseci od dana objavljivanja u Službenom glasniku RS”, upozorio je Stanić.

Ocijenio je da "zakon nikad neće zaživjeti i da se koristi u dnevnopolitičke svrhe" te dodao da "niko ne spori doprinos ljekara u borbi protiv pandemije".

Poslanik opozicijske Partije demokratskog progresa (PDP) je kazao da je rješenje ovog problema “da vlasti RS nabave ispravan medicinski kiseonik od preduzeća koja imaju dozvolu za trgovinu lijekovima”.

“Vi se bavite nadriljekarstvom, ubjeđujući nas u kvalitet kiseonika koji je RS nabavljala”, ističe poslanik PDP-a.

“Kako vi tvrdite, bolja je trava koju skupi i skuva baba Đuja od lijeka iz apoteke, šta je vama ljudi”, kazao je Crnadak.

Ocijenio je da se radi o antievropskom zakonu koji je štetan za RS.

Crnadak je poručio da, kada bude rasprava o Oružanim snagama i Obavještajno bezbjednosnoj agenciji, neće biti ni 42 poslanika u skupštini jer su, navodi Crnadak, uoči današnje rasprave “prikupljali poslanike većine po skupštini”.

Tomica Stojanović, zastupnik opozicijske Srpske demokratske stranke (SDS), kazao je da ministar Šeranić i poslanici SNSD-a “brane ono što se ne može braniti”.

“Kako vas nije sramota. Ljudi umiru, vi pričate o politici. Eto, čitav svijet može nabaviti kiseonik, samo RS ne može. Šta je vama, o čemu pričate? Svi vaši postupci se provode u četiri oka i vi i tako ne možete da nabavite kiseonik”, kazao je Stojanović.

On je ocijenio da vlasti u Republici Srpskoj donošenjem entitetskog zakona o lijekovima “želi da amnestira odgovorne od svih onih stvari što se dešavalo zadnjih godinu i po dana”.

“Ovo se neće time završiti, ovo će ostati decenijama. Odgovornost postoji i postojat će dok god bude sudstva. Pričate o politici i prenosu nadležnosti. Daj, bre, nabavite kiseonik da se ljudi liječe”, kazao je Stojanović.

Isti kiseonik se sad i prethodne desetine godina koristi u RS-u, a upotrebljava se i u FBiH i u Srbiji već godinama, tvrdi Momčilo Antonić, poslanik vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Narodnoj skupštini RS.

“Ovdje je riječ o konstruisanoj aferi, do sada je bh. nivo napadao institucije RS, ali prvi put imamo kadar PDP-a, koji je pokušao da ubije zdravstveni sistem RS”, rekao je Antonić.

Rekao je da je dokazano da je riječ o kvalitetnom, čistom kiseoniku koji ispunjava sve standarde.

Od skupštinske opozicije traži "neko rješenje, da narod ne bi ostao bez kiseonika”.

Jelena Trivić, poslanica opozicijske Partije demokratskog progresa (PDP), ocijenila je da je informacija koju je iznio ministar zdravlja entiteta Republika Srpska “sramna”. “Ništa niste rekli o činjeničnom stanju. Očigledna je namjera da dozvoljavanjem samo dva diskutanta o ovoj temi, želite da se o ovome što manje priča. Ovakva vaša informacija je suštinski i u svakom drugom smislu sramna. Vi, ministre, snosite odgovornost do kraja.

Vi ste predsjednice skupštine (Nedeljko Čubrilović) odgovorni ste za ovo. Ključno je pitanje ko zna od kad i kako se koristio tehnički kiseonik u medicinske svrhe. Nemate vi, doktore Šeraniću, šta da utvrđujete čistoću kiseonika. Ima nešto što je tehnički kiseonik i nešto što je medicinski kiseonik”, kazala je Trivić.

Trivić je ministra Šeranića pitala “gdje se na medicini uči šta je 'adekvatan kiseonik'.

“Da li vi ovim rješavate suštinsko pitanje da se u medicinskim ustanovama koristi medicinski kiseonik. Dva su razloga zašto donosite ovaj zakon. Jedan je zdravstveni, a drugi pravno politički. Vi dižete političku prašinu i bacate dimne bombe i cijelu priču prebacujete na politički teren. To nije suština, suština je na medicinskom ljudskom aspektu. Vi ste predsjedniče skupštine odgovorni jer ste zakazali ovu šeradu, prikrivate suštinski problem i prebacujete na politički teren. Ono što je sigurno je da Ministarstvo zdravlja zna”, kazala je Trivić.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je danas na počerku sjednice u Banjaluci da nalazi kiseonika koji su uzeti u zdravstvenim ustanovama u RS-u odgovaraju medicinskom, što je u skladu sa standradima evropske farmakopeje.

"Kada govorimo o aktuelnoj administrativnoj situaciju uvoza i distribucije kiseonika, Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH je onemogućila pravnim licima koja su zdravstvenim ustanovama isporučivala kiseonik dalje obavljanje neregistrovane djelatnosti”, rekao je Šeranić u uvodnom obraćanju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.

On je istakao da Republika Srpska uređuje sve obilke socijalne zaštite i zdravstvo.

"Potrošnja kiseonika biće izraženija u ovoj godini. Imamo probleme u snabdijevanju kiseonikom zdravstvenih ustanova shodno već ustanovljenom načinu isporuke, te ugrožavanje kontinuiteta pružanja zdravstvene zaštite u vanrednoj situaciji koja je prouzrokovana virusom krona", kaže Šeranić.

On je napomenuo da je navedeni problem uočen i u Federaciji BiH, Brčko distriktu i instituciji Savjeta ministara.

Šeranić je naglasio da je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH onemogućila pravnim licima, koja su zdravstvenim ustanovama isporučivala kiseonik, dalje obavljanje neregistrovane djelatnosti, a što je za posljedicu imalo probleme u snabdijevanju kiseonikom zdravstvenih ustanova shodno već ustanovljenom načinu isporuke, te ugrožavanje kontinuiteta pružanja zdravstvene zaštite u vanrednoj situaciji izazvanoj pandemijom virusa korona.

On je naglasio da je Prijedlogom zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske predviđeno osnivanje agencije za lijekove i medicinska sredstva Srpske, te propisani djelokrug, način rada, te nadležnost tog tijela.
 
"Prijedlogom zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima uređuje se definicija lijekova i medicinskih sredstava za upotrebu u humanoj medicini, proizvodnja, ispitivanje i promet lijekova i medicinskih sredstava, te uslovi i mjere za obezbjeđivanje kvaliteta", pojasnio je Šeranić.

On je napomenuo da se zakonskim odredbama uređuju bezbjednosti i efikasnosti lijekova i medicinskih sredstava, nadzor nad lijekovima, medicinskim sredstvima i pravnim licima koja proizvode, ispituju ili obavljaju promet na veliko lijekova i medicinskih sredstava, kao i druga pitanja značajna za oblast lijekova i medicinskih sredstava. 

Ovim zakonom osniva se agencija "kao ovlašćeni organ nadležan za oblast lijekova i medicinskih sredstava koji se proizvode i upotrebljavaju u medicini" u RS-u. Predviđeno je da sjedište agencije bude u Banjaluci, a da u svom sastavu ima kontrolnu laboratoriju i glavnu kancelariju za farmakovigilansu.

Poslanici razmatraju "Informaciju o problemima isporuke kiseonika odgovarajuće kvalitete i koncentracije propisane za lijek Javnim zdravstvenim ustanovama u RS-u za vrijeme vanredne situacije izazvane virusom korona".

U informaciji se navodi da se imajući u vidu epidemiološku situaciju izazvanu SARS-CoV-2 virusom, zdravstvene ustanove u RS-u suočavaju sa višestrukim povećanjem ordiniranja kiseoničke terapije, jer je veliki broj pacijenata bio hospitalizovan i priključen na respiratore ili ostale vidove neinvazivne ventilacije.

Naglašava se da je pri nabavci medicinskog kiseonika polazni problem neusvajanje Esencijalne liste lijekova Bosne i Hercegovine kojom bi medicinski kiseonik bio vidljiv institucijama u entitetima kao lijek.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS-a u septembru je zatražilo informacije od zdravstvenih ustanova o kiseoniku i dobavljačima i utvrdilo da sve bolnice i JZU UKC RS nabavljaju kiseonik od dobavljača koji nemaju dozvolu Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH za obavljanje prometa na veliko lijeka ili dozvolu za proizvodnju lijeka - medicinskog gasa.

Dodaje se da je ministarstvo u saradnji sa javnim zdravstvenim ustanovama uspostavilo saradnju sa laboratorijom Linde gas Srbija industrija gasova a.d. Bečej, da su izvršena ispitivanja kiseonika koji se koristi u zdravstvenim ustanovama, a da rezultati ispitivanja odgovaraju zahtjevima Linde standarda i važeće Evropske farmakopeje.

Kako je pojašnjeno u informaciji firme koje imaju registrovanu dozvolu za proizvodnju medicinskog kiseonika nisu u mogućnosti da obezbijede distribuciju dovoljnih količina, u bocama različite zapremine potrebne zdravstvenim ustanovama u RS-u.

Dodaje se da su ministarstvu dostavljeni prijedlozi za rješavanje aktuelne situacije u kojima se između ostalog predlaže "za vrijeme trajanja situacije uzrokovane virusom korona dozvoliti upotrebu regulatora pritiska i protoka za tehničke nemedicinske gasove", za koje se nakon analize rizika i operativne verifikacije utvrdi da su operativni, kompatibilni za medicinski kiseonik i bezbijedni za pacijente. Osim toga predlaže se odobravanje punjenja medicinskog kiseonika u svim raspoloživim dostupnim pakovanjima - bocama koje su kompatibilne za kiseonik, po protokolima odobrenim za medicinski kiseonik.

Predložena rješenja odnose se i na saglasnosti Vlade RS-a da do uspostavljanja redovnog snabdijevanja medicinskim kiseonikom, isporuke mogu vršiti kompanije koje nemaju dozvolu za promet medicinskog kiseonika, uz potvrdu o kvalitetu za korištenje u medicinske svrhe iz referentne laboratorije, ukoliko nema dobavljača sa dozvolama za promet.

Predlaže se i da se "odobri korištenje kiseonika koji se do sada koristio u liječenju pacijenata oboljelih od COVID-19, ukoliko isti ima potvrdu o kvalitetu za korištenje u medicinske svrhe iz referentne laboratorije".

Navodi se da je 14. oktobra održan sastanak predstavnika entitetskih institucija, zdravstvenih i drugih resornih ustanova na kojem je zaključeno da je potreban stav Narodne skupštine RS-a o ovoj problematici.

Republiku Srpsku uzdrmala je afera "Kiseonik" nakon što je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković podnio 27. septembra krivičnu prijavu protiv Radovana Viškovića, premijera RS-a i Alena Šeranića, ministra zdravlja i socijalne zaštite RS-a, Posebnom odjeljenju za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala Tužilaštva RS-a uz navode da za liječenje pacijenata u ovom bh. entitetu nije korišten medicinski, nego industrijski kiseonik, a da dobavljači nemaju potrebna odobrenja za promet kiseonikom.

Vlada RS-a uputila je Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka krivičnu prijavu protiv Stanivukovića za krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za vrijeme epidemije, navodeći da je prouzrokovao paniku i strah i neizvjesnost kod stanovništva RS-a iznoseći lažne i neistinite tvrdnje. Osim toga Vlada RS-a uputila je krivičnu prijavu i protiv Aleksandra Zolaka, direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja.

federalna.ba/agencije