Poruke iz regiona nakon smrti pape Franje: Svijet izgubio velikog mirotvorca

Nakon što je jutros preminuo poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo, brojni zvaničnici iz regiona uputili su poruke saučešća sa zajedničkom mišlju da je svijet izgubio velikog mirotvorca.

Predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar poručila je kako je "njegov glas za mir i pravdu inspirisao milione."

"To što je preminuo na Uskršnji ponedjeljak samo produbljuje simboliku njegovog naslijeđa - života posvećenog nadi i obnovi", navela je.

Poruku saučešća je uputio je i slovenački premijer Robert Golob.

Predsjednica Kosoova Vjosa Osmani je u poruci na platformi X navela da je papa Franjo bio "glas saosjećanja, poniznosti i pravde u našem vremenu."

"Njegovo naslijeđe će živjeti u bezbroj života koje je dotakao. Stojimo uz sve one koji prenose njegovu trajnu poruku nade, mira i ljudskog dostojanstva", poručila je Osmani.

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik je u poruci saučešća naveo da je "svijet izgubio velikog mirotvorca".

Papa Franjo jučer se, na Uskrs, neočekivano pojavio pred vjernicima na Trgu svetog Petra u Vatikanu i okupljenima kratko poželio: "Sretan Uskrs". Sveti Otac je izišao u invalidskim kolicima te je s balkona bazilike svetog Petra mahnuo hiljadama okupljenih vjernika koji su ga pozdravili velikim pljeskom.

Nekoliko trenutaka ranije Franjo je "u sklopu privatnog sastanka od nekoliko minuta" primio američkog potpredsjednika JD Vancea u svojoj vatikanskoj rezidenciji Santi Marti. Jučer se sastao i s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.

Podsjećamo, Papa Franjo preminuo je u ponedjeljak ujutro 88. godini nakon što je patio od „dugotrajne respiratorne krize slične astmi“, povezane s trombocitopenijom, saopćio je Vatikan.

Rođen 17. decembra 1936. u Buenos Airesu, kao sin italijanskih imigranata, papa Franjo školovao se u Argentini i kasnije u Njemačkoj, a za isusovačkog svećenika zaređen je 1969. godine.

Tokom više od deset godina pontifikata, ostao je i figura divljenja i izvor kontroverzi.

Zalagao se za reformu vatikanske birokratije, borbu protiv korupcije i rješavanje ključnih izazova s kojima se Crkva suočava.

I dok su ga mnogi hvalili zbog skromnosti i posvećenosti socijalnoj pravdi, njegovo vodstvo naišlo je i na oštar otpor konzervativnih krugova unutar i izvan Crkve.

federalna.ba/AA