Istraživanje otkrilo: Ponašanje psa nema mnogo veze s pasminom

Od druželjubivih labradora do agresivnih pitbula, kada je u pitanju pseće ponašanje, stereotipima nema kraja. Istraživanja sugerišu da takve osobine mogu imati manje veze s pasminom nego što se prije mislilo.

Moderne pasmine počele su se pojavljivati u viktorijansko doba i fizički su različite - na primjer, doge su ogromne, a čivave male. Ali često se smatralo da se određenim pasminama može predvidjeti i ponašanje. Sada istraživači kažu da to nije nužno tako.

Dr. Elinor Karlsson s medicinskog fakulteta Umass Chan Sveučilišta Massachusetts, koautorica studije, rekla je da je istraživanje otkrilo veliku raznolikost ponašanja unutar svake pasmine.

"Čak i ako je prosjek drugačiji, još uvijek imate jako dobre šanse da dobijete psa koji ne odgovara onome što ljudi kažu da bi ta pasmina trebala biti", rekla je Karlsson.

U časopisu Science, američki naučnici izvještavaju o analizi odgovora na anketu u vezi s fizičkim osobinama i ponašanjem 18.385 pasa kućnih ljubimaca, od kojih je gotovo polovica čistokrvnih, uz analizu genetskih podataka za njih 2.155.

Analiza rezultata istraživanja za rasne pse pokazala je da je oko 9% varijacija u ponašanju objašnjeno pasminom.

"Uglavnom nismo vidjeli velike razlike u pasminama, ali postoje neka ponašanja koja su više povezana s psom." rekla je Karlsson.

Iako se nijedno ponašanje nije odnosilo isključivo na jednu pasminu, zavijanje je bilo češće među beagleovima, dok su pitbulovi i retriveri bili "ljudski društveniji" ili su se osjećali ugodnije sa strancima.

Foto: loveyourdog

Postojale su i neke temeljne razlike predaka pasa. Na primjer, ovčarske pasmine bile su, među ostalim osobinama, povoljnije.

Postojao je visok nivo varijabilnosti među pojedinim pasminama, što znači da je teško predvidjeti ponašanje psa na temelju njegove pasmine.

Kako bi istražili objašnjava li genetika te asocijacije, tim je analizirao ponašanje pasa, koji su imali različita porijekla. Rezultati otkrivaju da neke osobine imaju jaču genetsku komponentu od drugih.

Porijeklo labradora retrivera bilo je povezano s psima koji su se bojali vode, no činilo se da takvo porijeklo nema veze sa društvenošću psa.

"Očekivali bismo da ako su labrador retriveri genetski društveniji, trebali bismo očekivati da psi sa više različite genetike od labrador retrivera budu više društveni", rekla je Karlsson.

Dok su druge analize tima pokazale da je društvenost nasljedna, Karlsson je primijetila da rezultati sugerišu da uključene genetske varijante ne dešavaju se u određenim pasminama. Umjesto toga, razlike između pasmina za ovu osobinu mogu biti svedene na utjecaj okoline, ili čak na percepciju vlasnika.

Nije utvrđeno da su sva ponašanja nasljedna, uključujući i to kako se pas lako isprovocira zastrašujućim okidačem-nalaz koji sugeriše da agresivnost psa možda nema mnogo veze s genetikom.

Tim kaže da studija ima implikacije na vlasnike.

“Trebali bi obraćati manje pažnje na sve priče o tome što pasmina njihovih pasa govori o njihovom ponašanju i osobinama, a obratiti pažnju na psa koji sjedi ispred njih”, rekao je Karlsson.

Daniel Mills je rekao da nije iznenađujuće kako genetika nije igrala ulogu u psećoj agresiji, te je kritikovao zakone specifične za pasminu.

“Potencijalno rizična ponašanja... vjerojatno neće biti kontrolisana jednostavnim genetskim mehanizmima jer životinje moraju donositi odluke na temelju mnogo šireg okruženja i svoje razvojne historije”, rekao je Mills.

Nalazi su došli nakon što je još jedna studija, objavljena u Scientific Reports, otkrila da različite pasmine imaju nevjerovatno različit životni vijek.

Analiza 30.563 zapisa o smrti pasa u Velikoj Britaniji, prikupljenih između 2016. i 2020., pokazala je da dok Jack Russell terijeri imaju očekivani životni vijek od 12 godina pri rođenju, rase s ravnim licem obično imaju kraći život, a Francuski buldozi imaju trajanje života od samo 4, 5 godine.

Poznato je da su takvi brahicefalični psi skloni bezbrojnim zdravstvenim problemima zbog svojih ekstremnih fizičkih osobina.

Justine Shotton, predsjednica Britanskog veterinarskog udruženja, rekla je da su nalazi o kraćem životnom vijeku za rase s ravnim licem zabrinjavajući: “Iako studija ne dokazuje izravnu vezu između potencijalnih problema dobrobiti ovih pasmina i kraće duljine života, Nalazi služe kao novi podsjetnik budućim vlasnicima pasa da biraju pasminu na temelju zdravlja, a ne izgleda.”

Foto: manomano

federalna.ba/ the Guardian