Istraživanje pokazalo da psi razlikuju strah, ljutnju i tugu na ljudskom licu

Psi mogu razlikovati pojedine emocije na ljudskom licu, uključujući strah, ljutnju i tugu, pokazalo je istraživanje Univerziteta u Beču koje je prvi put pružilo dokaz o različitim obrascima moždane aktivnosti pasa pri posmatranju ljudskih emocija.

Istraživanje, objavljeno u časopisu iScience, pokazalo je da psi ljudske izraze lica ne razlikuju samo prema tome jesu li emocije pozitivne ili negativne. Njihov mozak različito reaguje i na pojedine negativne emocije.

Sretna lica povezana sa sistemom nagrađivanja

U prvom dijelu istraživanja naučnici su pomoću magnetne rezonance pratili moždanu aktivnost osam pasa dok su posmatrali fotografije nepoznatih ljudi s neutralnim ili sretnim izrazom lica.

Sretna lica aktivirala su temporalni korteks, područje povezano s višim kognitivnim funkcijama, a aktivnost se širila prema nucleus caudatusu, dijelu mozga koji ima važnu ulogu u sistemu nagrađivanja.

- Aktivnost u nucleus caudatusu sugerira da sretna ljudska lica za pse mogu imati emocionalno značenje - objasnila je Laura Cuaya sa Univerziteta u Beču, vodeća autorica istraživanja.

U nastavku istraživanja 12 pasa posmatralo je fotografije ljudi koji izražavaju sreću, ljutnju, strah i tugu. Naučnici su zatim metodama mašinskog učenja analizirali obrasce aktivnosti u njihovom mozgu.

Rezultati su pokazali da su određene moždane regije posebno reagovale na sretna lica, dok su na nivou cijelog mozga zabilježeni različiti obrasci aktivnosti za pojedine negativne emocije.

Psi ne razlikuju samo „dobro“ i „loše“

Prema istraživačima, rezultati predstavljaju prvi dokaz ove vrste da psi mogu razlikovati različite negativne emocije na ljudskom licu. Njihov mozak, dakle, nije reagovao samo na podjelu između pozitivnih i negativnih izraza, već je pokazivao različite obrasce za strah, ljutnju i tugu.

- Ljudi su veoma dobri u uočavanju sitnih detalja na licu, a psi su također veoma dobri u tome - kazao je Raúl Hernández-Pérez, prvi autor istraživanja.

Naučnicima je to posebno zanimljivo jer su ljudi i psi prošli različite evolucijske puteve. Tokom hiljada godina pripitomljavanja psi su, međutim, razvili izražene društvene sposobnosti koje im omogućavaju da razumiju ljude i sarađuju s njima.

Istraživači ipak naglašavaju da rezultati ne znače da psi emocije doživljavaju na isti način kao ljudi. U istraživanju su učestvovali kućni psi iz porodičnog okruženja, pa se zaključci ne mogu automatski primijeniti na pse koji žive u drugačijim uslovima.

Naučnici nastavljaju istraživanje

U svakodnevnom životu psi se pri procjeni ljudskih emocija ne oslanjaju samo na izraze lica. Prate govor tijela, ton glasa i druge zvukove, a važnu ulogu ima i njihovo čulo mirisa.

Tim Univerziteta u Beču zbog toga namjerava detaljnije istražiti kako pseći mozak kombinuje različite emocionalne signale. Planirano je i direktno poređenje načina na koji ljudski i pseći mozak obrađuju iste emocionalne informacije.

- Želim da ljudi pse vide kao emocionalna bića - poručila je Cuaya.

Bolje razumijevanje načina na koji psi prepoznaju ljudske emocije moglo bi, prema istraživačima, utjecati i na način na koji ljudi s njima komuniciraju i brinu o njima, saopćeno je iz Ureda Grada Beča u Sarajevu.

federalna.ba/Fena

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.