Poljoprivrednici: Ovu ćemo izdržati, dogodine - vidjet ćemo
Rast cijena mineralnih đubriva od 300 posto i dvostruko više cijene stočne hrane u odnosu na prošlu godinu većini poljoprivrednih proizvođača predstavlja veliki problem kada je riječ o proljetnoj sjetvi. Vlada ZDK-a prva je u FBiH za 350 poljoprivrednika za pomoć u proljetnoj sjetvi isplatila 350.000 maraka. Vlada FBiH je osigurala 50 litara regresiranog dizelskog goriva po hektaru. Ipak, birokratske barijere i dalje su smetnja da podsticaji i pomoć stignu na vrijeme i u prave ruke.
Mujo Kadušić, poljoprivrednik iz Trepča kod Tešnja, i ove će godine kukuruzom i krmnim biljem zasijati oko 150 dunuma da bi osigurao hranu za 25 muznih i grla u tovu.
„Situacija da je dobra - nije dobra. Sve nam je poskupjelo. Sjetva je skuplja u odnosu na prošlu godinu 200 do 300 posto, ali mi moramo posijati da bismo osigurali hranu za svoju stoku“, govori on.
Proljetna sjetva, kažu poljoprivrednici, nikada nije bila teža.
„Gnojiva su sad za 300 ili 400 posto otišla u odnosu na prošlu godinu. Žitarice su sve otišle sto posto, a mlijeko je ostalo otprilike na istoj cijeni“, ističe Muhamed Šehić, farmer iz Maglaja.
Kantonalna vlada je prva u Federaciji za 350 poljoprivrednika isplatila pomoć za proljetnu sjetvu od 350.000 maraka. Federalna vlada je osigurala 50 litara dizelskog goriva po hektaru.
„Podliježemo kantonalnom i federalnom podsticaju. Općinski podsticaji se dijele na manja gazdinstva, to jest na ove neregistrovane poljoprivredne proizvođače“, objašnjava Kadušić.
Uz 400.000 maraka, koliko godišnje iz budžeta izdvoje za poljoprivredu, u Općini Tešanj su za proljetnu sjetvu pronašli dodatna sredstva.
„Raspoređena su dodatna sredstva za podršku sjetvi za one koji su prijavljeni u poljoprivredni registar i dodatno smo izdvojili nekih 80.000 KM“, precizira načelnik Općine Tešanj Suad Huskić (SDA).
Mnogo je poljoprivrednika koji, poput Semira Šečića iz Doboj Juga, zbog usitnjenih posjeda, obrađuju zakupljeno zemljište. Zbog neriješenih imovinskih odnosa i drugih birokratskih barijera nisu uvijek u mogućnosti potpisati validne ugovore o zakupu, zbog čega gube pravo na podsticaj: „Pa, ideja ima, samo treba sjediti i pričati, dogovarati. Ima nekih nepravdi i stvari koje, po našem mišljenju, prema nama nisu dobro postavljene. Možda bi trebalo nešto izmijeniti, nešto uraditi i radit će se na tome da se popravi“.
„Složili smo se da ovaj model podsticaja po hektaru nije baš pristupačan svim našim farmerima i svakako ćemo morati razgovarati i donijeti neki novi vid kriterija kako bi veći broj poljoprivrednih proizvođača stekao pravo i ostvario taj podsticaj“, izjavio je ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK-a Mirsad Hadžić (SDA).
Poljoprivrednik s početka naše priče, kako tako, završava proljetnu sjetvu. Dogodine, vidjet ćemo: „Ove godine ćemo uraditi ovako, a za naredne ćemo vidjeti kako ćemo i šta ćemo. Ovu ćemo godinu izdržati nekako, a nadati se boljem.
Ove godine je oko 400 poljoprivrednih proizvođača sa područja ZDK-a, kroz razne vidove pomoći, uključujući i pogonsko gorivo iz robnih rezervi, u jeku proljetne sjetve podržano sa oko 500 maraka po hektaru. Da li je to dovoljno i usmjereno na pravi način, vidjet će se već u pripremi za jesenju sjetvu.
federalna.ba