„Pogled u dubine“ - najbliže podzemlju, a da se fizički ne siđe u jamu

U organizaciji Franjevačkog muzeja "Fra Jozo Križić" i Kulturno-informativnog centra u Tomislavgradu je osmu godinu za redom upriličena tradicionalna kulturna manifestacija “Noć muzeja". I sam ovogodišnji naziv manifestacije „Muzeji i nova publika“ kao da je dao posebno nadahnuće autorima koji su se odvažili posjetiteljima omogućiti „Pogled u dubine“.

Ako želite pogledati u dubinu, u prebogato podzemlje za koje ne znamo ni kakvo je ni koliko je - dođite u općinu Tomislavgrad u Franjevački muzej, gdje ćete uživati u ambijentu jedne prekrasne špilje. Riječ je o umjetničkoj instalaciji inspiriranoj speleološkim istraživanjima koja se u Tomislavgradu provode već više od 20 godina.

„Mi živimo u krškom kraju koji je bogat krškim oblicima, vrtačama, jamama, spiljama, škrapama koje je priroda uredila na jedan svoj fantastičan način i koje imaju svoju jednu neodoljivu ljepotu“, kaže fra Božo Milić, gvardijan Franjevačkog samostana u Tomislavgradu i ravnatelj Muzeja.

Nedovoljno istraženu i dostupnu tek malom broju zaljubljenika u podzemlje. A kako su među djelatnicima muzeja i dva speleologa, uz pomoć mladih umjetnika dogodila se i ova neobična izložba.

„Oni su se usudili na nešto ovoliko ambiciozno da od jedne zatvorene prostorije napravimo doslovno špilju, kako bismo napravili nešto više od tipične izložbe, kako bismo napravili cijeli jedan doživljaj podzemlja, odnosno, usuđujem se reći, najbliže što podzemlju možete doći, a da fizički ne siđete u jamu“, objašnjava Vinko Šarac, djelatnik Franjevačkog muzeja i jedan od autora izložbe.

Nikolina Leutar akademska je slikarica i suatorica izložbe: „Prvo smo napravili jedan stalaktit, samo da mi vidimo kako će to ići, Vinko je bio skeptičan dosta, ali na kraju je to dobro ispalo - nakon četiri mjeseca rada nekako se sve složilo“.

Veliko nadahnuće bio je speleološki biser svjetskih razmjera, špilja Dahna u Omerovićima kod Tomislavgrada.

„Nju su koristili ljudi u nekakvim ekstremnim uvjetima - korištena je kao zbjeg praktički od brončanog doba pa sve do kasnog srednjeg vijeka. Osim što je i arheološki lokalitet, ona je izuzetan paleontološki lokalitet u kojem se nalazi preko 300 legala špiljskog medvjeda“, navodi Stipan Dilber, kustos Franjevačkog muzeja u Tomislavgradu.

Tako da se u ovoj galerijskoj špilji našla i lubanja ursus speleusa starog 20 tisuća godina, kao i ostaci risa koji je u pećini završio prije dvjestotinjak godina. Nakon Tomislavgrada ova zanimljiva umjetnička instalacija bit će predstavljena u više gradova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

federalna.ba