Pobrić: Odluke visokog predstavnika podložne su ocjeni Ustavnog suda BiH
Izbor delegata u Dom naroda Federacije i dalje je na dnevnom redu kantonalnih skupština. Dva dana do isteka postavljenog roka, na adresu CIK-a BiH tek pristižu kandidatske liste. Posao je završio Zapadnohercegovački kanton, a biranjem nedostajućih delegata metodom žrijebanja utvrđen je mandat Damira Šišića i Silve Banović, čime je okončana lista iz Tuzlanskog kantona.
Bošnjak, Srbin i ostali tražit će se preraspodjelom mandata
Rok pri kraju, a stolice u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine još nisu popunjene. Schmitove odluke su jasne, obavezujuće i vremenski ograničene, ali lista delegata skoro, pa prazna. Dok se broje ruke i formiraju većine, samo dva kantona od njih deset su birali i izabrali delegate.
“Na žrijebanju sam ja taj koji će u narednom mandatu biti taj peti delegat iz Skupštine TK-a u Domu naroda Federacije BiH. Očekujemo da ćemo imati većinu u Klubu Bošnjaka u Domu naroda Federacije BiH. Taj broj trenutno je negdje oko 12, po nekim procjenama 13, a sa našim partnerima možda će taj broj biti i veći”, kazao je SDA-ov Damir Šišić, delegat u Domu naroda FBiH.
U zbiru Dom naroda će prvi put imati 80 delegata. Iako je to više mandata nego ranije, matematika je nova i na bh. političkoj sceni još relativno nejasna. Iako mu je cilj bila veća funkcionalnost, Schmidt je ovim pomrsio već zamršene konce. Reakcija na ključni potez, ali i sporni preokret izbornog dana i dalje je negodovanje. Građani kroz proteste na ulici tražili poništavanje, a Željko Komšić ocjenu ustavnosti tražio od Ustavnog suda BiH. Pa, umjesto primjene, odluka je tek na ispitu.
“Odluke visokog predstavnika bez obzira kako se one zovu podložne su ocjeni ustavnosti od strane Ustavnog suda BiH i nebitno je što su u Ustavnom sudu sudije stranci”, navodi Nurko Pobrić, profesor Ustavnog prava.
Iako u rukama ima najveće ovlasti, Schmidtu na crtu može stati samo Ustavni sud. Potvrda, poništavanje ili privremena mjera - sve su opcije otvorene.
“Ja ne vjerujem da je ovo odluka visokog predstavnika jer je on ovdje predstavnik. On predstavlja nekoga i provodi odluke toga nekoga. I u tom smislu, on bi, ako je to odluka međunarodne zajednice i ako je sama njegova funkcija i cijela kancelarija iznad domaće legislative pravne, onda bi trebalo da se sve odvija u skladu s njegovim odlukama”, ističe politički analitičar Esad Bajtal.
Naprijed ili nazad, Schmidtovim ili nekim drugim putem do Doma naroda i formiranja vlasti, presudit će Ustavni sud. No, prije odluke, posljednju šansu koriste kantonalne skupštine, pa skoro na isteku roka hitno šalju kandidatske liste. Vremena nema još mnogo, ali je dovoljno da stvar preuzmu u svoje ruke, prije nego CIK BiH nastavi gdje su stali i izabere u njihovo ime.
federalna.ba