Po čijoj mjeri i kada će BiH dobiti izmjene Izbornog zakona?

U Bosni i Hercegovini, pored nabavke vakcine, u posljednje vrijeme ponovo je aktuelizirana priča o izmjenama Izbornog zakona. Na pitanje kakav je stav zvaničnog Berlina o ovoj planiranoj reformi, njemačka vlada je jasna - treći entitet nije opcija. Vrijeme je za promovisanje građanskog društva i izlazak iz etničkih podjela. A bh. političari u tom procesu, čini se - korak naprijed, nazad dva.

Stari problem i već poznata priča. Sve smo čuli: ko šta želi, čime uslovljava, o prijedlozima i radnim grupama. Bili blizu rješenja, postavljali rokove. Pa ih onda i kršili. I tako u nedogled.

“Konačna crvena crta je kraj 6. mjeseca ove godine”.
Dragan Čović (23.2.2021.)

“Za izborni zakon nisam uvjeren da će ga dobiti, mada se trudimo”.
Bakir Izetbegović (2.3.2021.)

Jer - ucjene. Bez izmjena Izbornog zakona za HDZ BiH nema ni promjena u aktualnom sazivu Vlade Federacije, što je pak inicijalni uslov SDA. Razgovori stranačkih lidera nisu urodili plodom, pa će u dalje pregovore Interresorna grupa. I to u ovom sastavu:

“Tri člana Doma naroda, tri Zastupničkog doma, tri Vijeća ministara BiH. Članovi CIK-a će biti uključeni, eksperti će biti uključeni po potrebi”.
Bakir Izetbegović (2.3.2021.)

Sporna je konstatacija "po potrebi". Međunarodna zajednica, a ranije i SDA, isključivo je zahtijevala da Centralna izborna komisija BiH bude dio cijelog procesa. Insistirao je na tome i specijalni predstavnik SAD-a za Zapadni Balkan Matthew Palmer tokom razgovora sa Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom. Nije ih uvjerio.

“Rekao sam šta mislim o SIP-u njegovoj legitimnosti izbora, protivzakonito, bez kriterija, bez mjerila ključnih”
Dragan Čović (11.3.2021.)

Udruženi, HDZ BiH i SNSD u bilo kojem trenutku mogu preglasati ostale članove grupe. Pa je logično pitanje - ko vuče konce? Od čega će zavisiti kada i da li će biti potrebe za angažmanom CIK-a?

“Jedini način da se nju isključi jeste upravo usvojena forma da će ju se angažirati po potrebi, a ta potreba se neće pojaviti niti u jednoj fazi razgovora o promjenama izbornog zakona”, ističe prof. dr. Slavo Kukić, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić tvrdi kako toj instituciji nije mjesto ni u kakvim pregovorima, kamoli razgovorima o izbornom zakonu jer je to, zapravo, stvar političkih stranaka.

Na sastanke će i dalje u političkim dresovima, a po odluke i savjete prvo u stranačke centrale. Zbog svega, i sa CIK-om i bez njega, uspjeh grupe ostaje upitan.

“Kod mene, kao čovjeka kojeg karaktezira optimizam, optimizam će se vratiti tek u onom momentu kad dođe do promjene političke paradigme i kad umjesto sistema vrijednosti u kojima su interesi Bošnjaka Hrvata i Srba ubber alles, dođe sistem vrijednosti u kojem je interes bh. čovjeka iznad svega”, napominje Kukić.

Bh. čovjek - po mjeri građanskih, legalnih ili legitimnih. U svakom slučaju nikada po volji svih. I još daleko od ravnopravnosti.

federalna.ba