Lakić: Bez Južne interkonekcije nemamo izbora, ovisni smo o cijeni koju diktira Gazprom

Energija, rudarstvo i industrija. Sektori sa ogromnim značajem, resursima i potencijalom. Koliko ih koristimo, a koliko iskorištavamo? Šta je sudbina Južne interkonekcije? Hoće li Elektroprenos BiH konačno iskoristiti nagomilani novac? Šta je kamen spoticanja regionalnoj saradnji? Jesu li carine instrument ucjene? Ko uslovljava razvoj domaćih preduzeća? 

Gost emisije Plenum bio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić. Izjavio je da je posljednje povećanje cijene plina u Federaciji BiH bilo neminovno zbog nove cijene koju je dostavio ruski Gazprom.

„Ovaj put zaista nismo mogli utjecati na povećanje cijene plina od 3,99 posto, jer je Gazprom dostavio novu cijenu isporuke prema Bosni i Hercegovini i mi smo imali obavezu da tu cijenu prihvatimo“, kazao je Lakić.

Ministar podsjeća da je tokom prethodna tri kvartala Vlada Federacije BiH uspjela smanjivati cijenu plina, te da je aktuelno povećanje znatno manje u odnosu na ranija pojeftinjenja.

„U prethodna tri kvartala imali smo mogućnost da utičemo na cijenu i uvijek smo se opredjeljivali za umanjenje cijene plina za građane i privredu. Ovo povećanje od 3,99 posto je znatno manje od ukupnog smanjenja koje smo imali ranije“, istakao je.

Očekivanja za naredni period: „Rano je za prognoze“

Govoreći o budućim kretanjima cijena, Lakić kaže da je teško davati precizne procjene, ali izražava oprezni optimizam.

„Iskreno se nadam da ćemo početkom drugog kvartala imati neku drugačiju situaciju i eventualno novo smanjenje cijene plina, ali je u ovom trenutku rano za prognoziranje“, naveo je.

Lakić naglašava da je pitanje cijene plina direktno povezano s izgradnjom Južne plinske interkonekcije, koja bi omogućila Federaciji BiH da bira dobavljače i izbjegne potpunu zavisnost od ruskog gasa.

„Da imamo Južnu interkonekciju ili bilo koji drugi dovod gasa, a ne samo ovaj iz Rusije, imali bismo mogućnost izbora i kupovali bismo gas po povoljnijoj cijeni. Sada smo u situaciji da moramo prihvatiti ono što nam Gazprom ponudi“, rekao je Lakić.

Novi model realizacije: BH Gas više nije jedini investitor

Ministar navodi da je u posljednjim sedmicama došlo do zaokreta u implementaciji projekta Južne interkonekcije, te da se odustaje od modela u kojem bi isključivi investitor bila javna firma BH Gas.

„Došli smo u situaciju da se politički nismo mogli dogovoriti da ovaj projekat implementira BH Gas, te smo dobili ponudu da se u realizaciju uključi američki investitor. Prednost ovog modela je što ćemo projekat završiti mnogo brže“, pojasnio je.

Lakić ističe da će se kroz izmjene postojećeg zakona omogućiti različiti modeli realizacije projekta, uključujući koncesije i javno-privatna partnerstva.

„Ne idemo u potpuno novi zakon, nego u izmjene postojećeg zakona o Južnoj interkonekciji. BH Gas neće biti unaprijed definisan kao investitor, nego će zakon biti otvoren i transparentan za sve potencijalne investitore“, naglasio je.

Prema riječima ministra, model koncesije trenutno je najrealniji jer za njega već postoji zakonski okvir u Federaciji BiH.

„Najbliži smo modelu koncesije jer imamo zakon o koncesijama na nivou Federacije BiH. Sve eventualne zakonske prepreke koje se pojave nastojat ćemo otkloniti kako bi projekat što prije krenuo u realizaciju“, rekao je.

Državna imovina kao ključna prepreka

Jedan od najvećih problema u realizaciji projekta, prema Lakiću, jeste zabrana raspolaganja državnom imovinom, jer trasa Južne interkonekcije prolazi kroz veliki broj parcela.

„Zabrana raspolaganja državnom imovinom jedan je od glavnih problema s kojima se suočavamo. Bez rješavanja tog pitanja ne možemo graditi ne samo energetske, nego bilo koje infrastrukturne projekte“, upozorio je.

Lakić navodi da je zbog problema državne imovine u Federaciji BiH zaustavljen ogroman investicioni potencijal.

„Prema procjenama, u Federaciji BiH trenutno je neinvestirano između 30 i 40 milijardi maraka upravo zbog problema državne imovine. To pitanje moramo riješiti kao prioritet“, rekao je.

Plinske elektrane kao dio strategije, a ne uslov investitora

Govoreći o pismu namjere američkog investitora, Lakić pojašnjava da izgradnja plinskih elektrana nije bila zahtjev investitora, već strateška odluka ministarstva.

„Izgradnja plinskih elektrana nije bio zahtjev investitora, nego zahtjev ministarstva. Ako nemamo velike potrošače gasa, nema ko da plaća infrastrukturni projekat, a to bi na kraju palo na teret građana“, objasnio je.

Ministar ističe da bi veliki potrošači omogućili povoljnije uslove nabavke gasa.

„Ako osiguramo velike potrošače, poput plinskih elektrana, automatski zakupujemo veće količine gasa i dobijamo nižu cijenu. To je bio naš osnovni cilj“, naglasio je.

Međudržavni sporazum s Hrvatskom u završnoj fazi

Na kraju, Lakić navodi da su razgovori s Republikom Hrvatskom o Južnoj interkonekciji ušli u formalnu fazu.

„Već smo započeli proceduru potpisivanja međunarodnog sporazuma između BiH i Hrvatske. Plan je da se u aprilu u Dubrovniku potpiše sporazum i da se ovaj projekat konačno i formalno pokrene“, zaključio je Lakić.

“Politika je maknuta od Južne interkonekcije”

Govoreći o mogućim političkim opstrukcijama projekta Južne interkonekcije, posebno u kontekstu državne imovine i promjenjivih političkih stavova Vedran Lakić ističe da je postignut jasan dogovor političkih lidera da se politika izuzme iz ovog projekta.

„Dogovor političkih lidera je bio da politiku stavimo izvan projekta Južne interkonekcije. I to smo se dogovorili još prije 30 dana“, rekao je Lakić.

Dodaje da vjeruje kako će se taj dogovor poštovati, uprkos intenzivnim lobiranjima pojedinih političkih aktera u inostranstvu.

„Ja mislim da je svaki od političkih lidera stranaka koje participiraju u vlasti na nivou Federacije BiH izuzetno ozbiljan i da će taj dogovor na kraju biti ispoštovan.“

Prema njegovim riječima, ključnu ulogu u projektu sada ima struka.

„Politika je maknuta od Južne interkonekcije. Struka se bavi time, imamo formirana tri tima – na nižem, srednjem i najvišem nivou – koji se bave ovim problemom. Politika je uključena u proces, ali je informisana pravovremeno. Zbog toga mislim da političkih problema u narednom periodu ne bi trebalo biti.“

Koksara Lukavac: Posljedice 15 godina lošeg upravljanja

Govoreći o teškoj situaciji u Koksari Lukavac, Lakić naglašava da se radi o problemu koji traje više od decenije.

„Vrlo je nezavidna situacija kada je Koksara Lukavac u pitanju. Ovo je problem koji seže unazad najmanje 15 godina. Katastrofalno upravljanje ovom firmom i sve ono što se dešavalo dovelo je radnike u današnju situaciju.“

Podsjeća da je već dio radnika ostao bez posla.

„Nažalost, više nije riječ o 800 radnika. Već je 200 ljudi otpušteno kada je firma otišla u stečaj i sada oko 600 ljudi brine da li će imati svoju platu.“

Federalno ministarstvo, kako kaže, pokušava biti dio rješenja.

„Kao Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije zainteresovani smo da pomognemo industrijskom dijelu i pokušamo sačuvati da Koksara Lukavac opstane.“

Investitori odustaju, gubici rastu

Lakić navodi da su pokušaji povezivanja Koksare s drugim industrijskim kapacitetima naišli na prepreke zbog nagomilanih gubitaka.

„Došli smo do investitora firme Pavgor, koji je želio, uz kupovinu Željezare u Zenici, investirati i u Koksaru jer su te dvije fabrike industrijski povezane. Međutim, iz dana u dan se gomilaju milioni i milioni gubitaka.“

Kako ističe, ključna dilema je ko će snositi te gubitke.

„Investitor više ne želi. Tražio je da se neko javi da preuzme imovinu Koksare. Nema zainteresovanih. Pitanje je zašto se u posljednjih 15 godina gomilao minus i zašto jedna tako potentna fabrika nije opstala.“

Odgovornost za propast: „Nadam se da će neko odgovarati“

Na pitanje o eventualnoj odgovornosti, Lakić kaže da se o tome mora otvoreno govoriti.

„Iskreno se nadam da će odgovarati onaj ko je doveo Koksaru u ovakvu situaciju i da ćemo početi glasno pričati o svemu što se dešavalo u prethodnom periodu.“

Dodaje da je trenutno fokus na spašavanju onoga što se još može spasiti.

„Mi sada imamo akutno stanje koje želimo pomoći da se pokuša spasiti, a organi neka rade svoj dio posla i neka utvrde čija je odgovornost.“

Željeznice Federacije BiH: Dugogodišnji problemi

Komentarišući tvrdnje da bi problemi Koksare mogli ugroziti i Željeznice FBiH, Lakić ističe da željeznice već godinama imaju sistemske poteškoće.

„Željeznice su već u problemu. U zadnjih deset godina su u problemu. Koksara nije uzrok problema željeznica.“

Naglašava da željeznice mogu biti okosnica razvoja Federacije BiH.

„Pa zašto da ugalj vozimo kamionima po našim cestama kada imamo željeznice koje to treba da rade? Evropa cijela investira u željeznicu, a mi je stavljamo u drugi plan. To nije u redu.“

Nova Željezara Zenica: Stečaj nije kraj

Govoreći o mogućem stečaju Željezare Zenica, Lakić poručuje da stečaj ne mora značiti gašenje firme.

„Nemojmo razmišljati da je stečaj likvidacija firme. Evo vam primjer firme Zrak – odvedena je u stečaj, a danas posluje bolje od nekih firmi namjenske industrije koje nisu u stečaju.“

Podsjeća da Vlada FBiH ima manjinski udio u Željezari.

„Vlada Federacije je vlasnik osam posto Željezare i mi ćemo, vodeći računa o interesima tog udjela, zagovarati da Željezara opstane i da radi i dalje.“

Spalionica otpada: Odluka mora biti stručno utemeljena

Na pitanje o prijedlogu izgradnje spalionice otpada, Lakić ističe da se mora poštovati stav lokalne zajednice i struke.

„To treba pitati struku. Ja nisam te struke. Ima dobrih primjera da se spalionice mogu graditi i u centru grada, ali to mora biti pod svim uzusima struke.“

Upozorava i na opasnost politizacije ove teme.

„Bojim se da politički poeni za izbore 2026. godine ne odvedu rješavanje problema Željezare u pogrešnom smjeru.“

Carinske mjere i odnosi sa Srbijom

O uvođenju carina na čelik iz Srbije, Lakić kaže da se ne radi o carinskom ratu.

„Ne mislim da smo u bilo kakvom carinskom ratu. Ovo je odluka koju smo planirali još prije godinu dana da bismo zaštitili bosanskohercegovačku industriju.“

Naglašava da je cilj zadržati sirovine unutar zemlje.

„Nama je interes bio da otpad od željeza i željezna ruda budu osnova da Željezara radi, da rudnici rade i da zaštitimo firme vezane za ovu industriju.“

Namjenska industrija: Stabilizacija i novi investitori

Govoreći o stanju u namjenskoj industriji, Lakić kaže da sektor još nije u punom kapacitetu, ali pokazuje znakove oporavka.

„Naša namjenska industrija nije potpuno razvijena kako bi mogla biti, ali se polako stabilizuje. Pojedine firme već ostvaruju vrlo dobre rezultate.“

Dodaje da se provodi detaljna revizija.

„Napravili smo četverogodišnju reviziju kompletne namjenske industrije da znamo pravo stanje. Želimo očistiti stanje i znati na čemu smo, da bismo mogli ići dalje.“

federalna.ba