Hrnjić: Dijeliti 200 miliona KM nije lako, sredstva moraju ići onima koji podižu proizvodnju

Poticaji, pravilnik, otkupne cijene. Najvažnije teme poljoprivredne proizvodnje u Federaciji. Šta je urađeno, a šta mora bolje? Kakvi su planovi za narednu godinu? Gosti emisije Plenum bili su Kemal Hrnjić, Nedžad Bićo i Damir Pavković.

Bićo: Pokušavamo reagovati na različite načine, ali ne znam šta će se desiti na kraju

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo objašnjava da su protesti stalna tema u poljoprivredi, jer sistemski problemi godinama ostaju neriješeni.

„Trenutno su, posljednjih 15–20 dana, najaktuelniji problemi fiskalni računi i retroaktivna primjena pravilnika. Ljudi će, vrlo vjerovatno, ostati bez poticaja za kupljenu mehanizaciju, a slično je i u biljnoj proizvodnji. Ko nije imao validan dokument, odmah se odbija. Mi pokušavamo reagovati na različite načine, ali ne znam šta će se desiti na kraju. Održao sam sastanak s ministrom, ali se još ništa konkretno nije dogovorilo.“

Bićo objašnjava da je ključni problem to što se od poljoprivrednika traže fiskalni računi, iako u vrijeme kupovine mehanizacije nisu bili obavezni. Zbog toga mnogi sada ne mogu ostvariti poticaje.

„Oni su tu mehanizaciju, prskalice i sve ostalo, nabavljali mnogo prije nego što je novi pravilnik izašao. U starom pravilniku se fiskalni račun nije tražio. Najvažnije je da se primjenjuje pravilnik koji je tada važio. Postojale su firme u RS-u koje po njihovom zakonu tada nisu imale fiskalne račune, a upravo od njih se kupovala mehanizacija. Sada su i oni u fiskalnom sistemu, ali oprema je tada već bila nabavljena. Nastao je vakuum. Po meni i po ministru, tu nema ni kriminala ni malverzacija — sve je uredno plaćeno, samo nedostaje taj fiskalni račun. Možda je pravilnik trebalo korigovati, ali sada smo u tom vakuumu i nadamo se rješenju.“

Bićo kaže da je problem veliki broj udruženja.

„Dolazimo u situaciju da niko nikome ne vjeruje. Prave se lobiji, jedni se predstavljaju kao bolji od drugih. Tako je i u drugim segmentima društva, kao što su boračka udruženja. Ne znam da li ministar radi nezakonito ili ne — nisam pravnik. Neko drugi će to utvrditi. Ja zaista ne znam šta je tu nezakonito, a šta nije.“

Bićo smatra da sektor može i mora bolje, ali ističe da su ove godine vidljivi pozitivni pomaci, posebno u proizvodnji mlijeka.

„Uvijek može bolje i svi težimo tome. Ova godina je pokazala da može bolje. Prema informacijama iz Ministarstva i onome što vidim na terenu, proizvedeno je 16 miliona litara mlijeka više nego prošle godine. To je veliki skok.“

Iako je proizvodnja rasla, tržište nije moglo apsorbovati povećane količine mlijeka, što je dovelo do zagušenja.

„Tu dolazimo do jednog problema — do zagušenja na tržištu. Ali to je do mljekara, ne do poljoprivrednika. Građani traže povećanje proizvodnje, poticaji to podržavaju, budžet raste svake godine. Međutim, mora se raditi više na plasmanu. Imali smo zastoj sa Srbijom kada je zabranjen uvoz iz BiH i to se nikada nije potpuno oporavilo. Sada se radi na izgradnji sušare za proizvodnju mlijeka u prahu i nadam se stabilizaciji.“

Bićo naglašava da su poticaji redovni i visoki, te da se za sada ostaje na modelu isplate po litru i kilogramu.

„Poticaji se redovno plaćaju, veliki su i stabilni. Možda čak i najveći u Evropi. Ovdje se poticaji ostvaruju po litru, po grlu, po kilogramu. Ministar je zaustavio model poticaja po hektaru i po grlu i ostavio model litar–kilogram, što je dobro. Nadamo se da će tako ostati i narednih godina. Treba se prilagođavati Evropskoj uniji, ali ne preko koljena. Ljudi se moraju postepeno prilagođavati.“

Pavković: Sukobi se mogu riješiti razgovorom, prijetnje protestima će biti teže doći do rješenja

U posljednjih nekoliko sedmica, poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini suočavaju se s nesuglasicama u vezi s novim pravilnicima koje je Ministarstvo poljoprivrede uvelo. Damir Pavković, potpredsjednk Seljačkog saveza FBiH, ističe da se situacija može riješiti razgovorom, ali i upozorava da prijetnje protestima neće donijeti pozitivne promjene.

"U zadnjih 15-20 dana vodi se polemika o dva pravilnika. Prvi je pravilnik o ruralnom razvoju koji je izišao u petom mjesecu, a drugi pravilnik o proizvodnji u šestom mjesecu", rekao je Pavković.

Prema njegovim riječima, najviše nezadovoljstva među poljoprivrednicima izazivaju promjene vezane uz fiskalne račune, posebice u slučaju kupovine mehanizacije prije 23. maja, kada je pravilnik stupio na snagu.

"Naše tumačenje je da ako je pravilnik izašao 23. maja, a mi smo nabavili mehanizaciju prije toga, ne moramo imati fiskalni račun koji se od nas traži," objasnio je Pavković, dodajući da dio poljoprivrednika nije posjedovao fiskalni račun za mehanizaciju kupljenu prije spomenutog datuma.

Iako se u udruženju poljoprivrednika nadaju rješenju, Pavković smatra da prijetnje protestima neće doprinijeti smanjenju napetosti.

"Mislim da će se ovo riješiti razgovorom. Samim prijetnjama protestima bit će teže doći do rješenja," rekao je Pavković, izražavajući nadu da će ministarstvo uskoro poduzeti potrebne korake kako bi se izbjegli daljnji sukobi.

Osim toga, Pavković je spomenuo da se slični problemi javljaju i u vezi s pravilnikom o proizvodnji, gdje se također zahtijeva fiskalni račun za nabavu sjemena.

Ove godine budžet za poljoprivredu u Federaciji iznosi čak 83 milijuna KM, što se smatra rekordnim iznosom.

"Kada govorimo o programu, 183 miliona, ne možemo reći da nije dovoljno ili da je previše. Imamo strategiju, znači po strategiji je toliko. Nadam se, sada je za 2026. godinu, tu je po strategiji 200-201 milion," izjavio je Pavković.

On ističe da je ključno kako će se ti novci iskoristiti, naglašavajući da je važno da programi podrške poljoprivredi budu usmjereni na konkretne potrebe proizvođača.

"Mi, kao udruženje poljoprivrednika, nadamo se da će tako i dalje ići. Na ministarstvu je, kao i na nama, da napravimo program koji će biti adekvatan i koji će zadovoljiti sve poljoprivredne proizvođače," zaključio je Pavković.

Hrnjić: Moramo više proizvoditi, a manje uvoziti

Federalni ministar poljoprivrede Kemal Hrnjić ističe da su konstantne prijetnje protestima znak koliko su promjene u pravilnicima nužne. „Uvijek se prijeti protestima što se nešto nije mijenjalo. Ministarstvo u zadnje dvije godine je stvarno učinilo mnoge promjene u pravilima dodjele sredstava samo iz jednog razloga – da ta sredstva dođu u ruke poljoprivrednika, onih koji podižu proizvodnju“, rekao je Hrnjić.

On podsjeća da su revizije institucija Federacije BiH pokazale rast izdvajanja za poljoprivredu, ali sa sve manjim efektima.

„S mojim dolaskom na čelu Ministarstva bilo bi logično da se jedan ministar bavi tim pitanjem – kako uspjeti sredstva usmjeriti ka povećanju primarne poljoprivredne proizvodnje. U dvije godine napravili smo mnoge promjene u pravilnicima, upravo kako bi zaštitili poljoprivrednike od eventualne zloupotrebe novca. Pa smo, evo, došli do ovoga da uvodimo fiskalne račune.“

Ministar detaljno pojašnjava sistem raspodjele sredstava:

„Ministarstvo po tri osnova dijeli novac – za poljoprivrednu proizvodnju, za ruralni razvoj i za tzv. kapitalna ulaganja. Kad je u pitanju poljoprivredna proizvodnja, pravilnik o ispostavljanju faktura i fiskalnih računa je donesen puno godina prije mene. Ja ga nisam donio. Mojim dolaskom tražio sam od timova da rade strogo po zakonskim propisima. Oslobodili smo službenike u ministarstvu da rade svoj posao po pravilniku.“

Hrnjić priznaje da je ministarstvo naslijedilo „klupko problema“:

„Dijeliti 200 miliona maraka nije lako. Ministarstvo je nakupilo zadnjih 20 godina toliko problema i utjecaja da sam ja došao i zatekao sve te probleme. Pokušavam to klupko polako odmotavati i napraviti sistem koji će omogućiti da poticaji ne ovise o ministru ili pomoćniku, nego da pravilnik daje okvir i sustav.“

Govoreći o trenutnoj proizvodnji i uvozu, Hrnjić ističe značajan rast mlijeka:

„Nikada rast od 15 miliona litara mlijeka u Federaciji nije se desio do ove godine. Ove godine naši mljekari otkupljuju oko 195 miliona litara mlijeka. Brojka od 200 miliona litara do kraja mandata je sasvim izvjesna.“

On također upozorava na strukturalni problem proizvodnje:

„Mi proizvodimo proizvode niske vrijednosti, a visoko vrijedne uvozimo – maslac, sirevi, mlijeko u prahu. Kad uvezemo jedan kilogram tvrdog sira, s tim je uvezeno 22 litre mlijeka. Kad izvezemo litar mlijeka, izvezli smo samo litar mlijeka. Zato je naš izvoz količinski jak, ali vrijednosno slab.“

Ministar naglašava da je rješenje u razvoju domaće proizvodnje:

„Prepoznali smo to 2023. godine. Gurnuli smo mlijekare da proizvode maslace, sireve i slično. To je proces, ne može se desiti preko noći. Danas imate na policama dva domaća maslaca iz Federacije, što jučer nismo imali nijedan.“

O izazovima tržišta i navikama potrošača kaže: „Domaći proizvođači moraju se boriti s konkurencijom u kvalitetu, dizajnu i cijeni. Treba vremena da se dokažu, treba marketinga, treba ulaganja.“

Hrnjić dodaje i konkretan doprinos ministarstva:

„Ove godine industriji smo oduzeli dva miliona maraka da damo mlijekarstvu. Odziv mladih ljudi je odličan – preko 680 novih grla krupne stoke bit će nabavljeno ove godine, otvoreno je 49 novih farmi sa po 100 grla.“

Na pitanje o harmonizaciji mjera u Federaciji, Hrnjić objašnjava probleme podijeljenih nadležnosti:

„Nažalost, BiH nema državno ministarstvo za poljoprivredu i hranu. Dio nadležnosti je Ministarstvo vanjskih trgovine i ekonomskih odnosa. Federacija mora uskladiti sve standarde sa EU. Ako usvojimo zakone i izaberemo pregovarača, bit ćemo u boljoj poziciji.“

On dodaje: „Podijeljena nadležnost između kantona i Federacije otežava situaciju. Nijedan kanton nije izdvojio minimalni iznos za poljoprivredu. Vlada Federacije je izdvojila 5,7–5,8%, a neki kantoni ispod 1%. Moramo biti sinhronizirani – ako je Federacija šest posto, idemo svi šest. Ne možete kritizirati bez konkretne akcije.“

federalna.ba