Paradoksi Thomasa Jeffersona: Sloboda, ropstvo i pogled iz prve ruke

Život Thomasa Jeffersona, jednog od ključnih osnivača Sjedinjenih Američkih Država, duboko je obilježen paradoksom koji i danas izaziva rasprave među historičarima: kako pomiriti njegovu borbu za slobodu i jednakost sa činjenicom da je tokom života posjedovao više od 600 robova. Upravo ta kontradikcija – između ideala slobode i stvarnosti ropstva – nalazi se u središtu nove knjige Annette Gordon-Reed, jedne od najuglednijih savremenih stručnjakinja za Jeffersona, piše danas The Guardian.

U djelu Jefferson on Race: A Reader, Gordon-Reed donosi jedinstven pristup – umjesto interpretacija, čitateljima nudi Jeffersonove vlastite riječi o rasi, kako iz privatnih pisama, tako i iz javnih dokumenata. Na taj način, kako objašnjava autorica u razgovoru, nastoji se pružiti cjelovitija slika o tome kako je Jefferson tokom života razmišljao o ljudima različitog porijekla, uključujući Afroamerikance i starosjedilačke narode.

Jeffersonovo iskustvo s ropstvom počinje već u najranijem djetinjstvu. Rođen u društvu u kojem je ropstvo bilo temelj ekonomije i društvenog poretka, prve godine života proveo je okružen porobljenim ljudima. Historičari vjeruju da ga je odgajala i dojila crna žena, a jedno od njegovih najranijih sjećanja uključuje putovanje na konju, dok ga je nosio čovjek kojeg je njegova porodica držala u ropstvu.

Ropstvo ga je, na simboličan način, pratilo i na kraju života. Prema dostupnim podacima, njegov kovčeg izradio je John Hemmings, jedan od ljudi koje je posjedovao. Takvi detalji dodatno naglašavaju koliko je institucija ropstva bila neodvojiva od njegovog ličnog i političkog puta.

Iako je poznat po rečenici da su “svi ljudi rođeni jednaki”, Jefferson je istovremeno živio život koji je u praksi bio u suprotnosti s tim idealom. Gordon-Reed ističe da je on sebe doživljavao kao prosvijećenu i progresivnu osobu, uvjeren da ima liberalniji pogled na rasu i ropstvo od svojih savremenika. Međutim, njegovi postupci često su govorili drugačije.

Prema njenim riječima, Jefferson nije bio jedinstven među tadašnjim političkim liderima po tim kontradikcijama, ali se izdvajao po tome što je svoje misli detaljno zapisivao. Za razliku od drugih osnivača poput Georgea Washingtona, Jamesa Madisona ili Alexandera Hamiltona, Jefferson je intenzivno promišljao o budućnosti zemlje – uključujući i pitanje rasnih odnosa. Predviđao je da bi ukidanje ropstva moglo dovesti do dubokih društvenih sukoba, te je sumnjao u mogućnost mirnog suživota u multirasnom društvu.

Istovremeno, njegova razmišljanja nisu uvijek bila jednoznačna. U nekim situacijama pokazivao je stavove koji su odražavali predrasude svog vremena, dok je u drugim njegov odnos prema Afroamerikancima bio manje stereotipan nego što bi se očekivalo. Upravo ta složenost, kako naglašava Gordon-Reed, čini njegov lik “mješavinom suprotstavljenih ideja”, karakterističnom za mnoge ljude tog perioda.

Kada je riječ o savremenom dobu, autorica smatra da bi Jefferson bio impresioniran naučnim i tehnološkim napretkom Sjedinjenih Država, koji se uklapa u ideale prosvjetiteljstva u koje je vjerovao. S druge strane, društvene promjene, posebno u pogledu rodnih uloga, vjerovatno bi ga zbunile, s obzirom na to da su njegovi stavovi o položaju žena bili znatno konzervativniji.

Jedno od ključnih pitanja koje i danas ostaje otvoreno jeste kako razumjeti činjenicu da je Jefferson prepoznavao moralne probleme ropstva, ali nije poduzeo odlučne korake da ga ukine u vlastitom životu. Gordon-Reed smatra da je bio svjestan nepravde, ali nije imao političku ni ličnu snagu da se suprotstavi sistemu od kojeg je i sam imao koristi. Vjerovao je da će buduće generacije riješiti taj problem, baš kao što su prethodne izborile nezavisnost.

Knjiga Jefferson on Race: A Reader tako ne nudi jednostavne odgovore, već otvara prostor za dublje razumijevanje jedne od najkompleksnijih ličnosti američke historije. Kroz njegove vlastite riječi, čitatelji se suočavaju s realnošću čovjeka koji je istovremeno oblikovao ideju slobode i živio u sistemu koji ju je negirao – paradoks koji i danas odjekuje u savremenim raspravama o rasi, jednakosti i naslijeđu prošlosti.

federalna.ba