Palmer u BiH, i domaći političari imaju svojih ideja
Specijalni američki izaslanik za reformu Izbornoga zakona Matthew Palmer od večeras je u BiH. On je u intervjuu za VOA kazao kako problem Izbornog zakona u BiH treba riješiti ograničenim ciljanim promjenama Ustava koje bi uklonile etničke prefikse sa izbora za Predsjedništvo i za Dom naroda Federacije BiH.
"Ukloniti etničke prefikse sa izbora za Predsjedništvo i Dom naroda FBiH"
Američki prijedlog izmjena Izbornog zakona nije jedini. I domaći političari imaju svojih ideja.
Izborni zakon ključno je političko pitanje u Bosni i Hercegovini. Sastanci, dogovori, pregovori. Kako pomiriti građansko i etničko? Što je bitnije - kolektivna ili individualna prava? Kako zadovoljiti sve, a ispoštovati presude Europskog suda za ljudska prava? A ništa od toga, ipak, nije moguće ostvariti bez izmjena Ustava BiH. Od ponedjeljka na stolu - još jedan u nizu prijedloga. Onaj, Naše stranke. Jedan predsjednik države sa ceremonijalnim ovlastima, ukidanje Doma naroda, te Vijeće ministara sa većim nadležnostima.
“Mi osnažujemo one istitucije koje su ključne institucije za građane Bosne i Hercegovine, oduzimamo ingerencije onim institucijama koje su služile kao blokada, ukidamo državni Dom naroda, ovećavamo broj zastupnika i osiguravamo zastupljenost svih onih koji se ne izjašnjavaju isključivo kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati”, objašanjava Sabina Ćudić, zastupnica Naše stranke u državnom parlamentu.
Prijedlog za trenutačnu političku situaciju - utopijski. Visoko decentraliziranu Bosnu i Hercegovini pretvoriti u centraliziranu sličnu najmodernijim europskim demokracijama - koliko je to realno? Skeptični su čak i njihovi koalicijski partneri.
“Ja nisam optimist da će izmjene Izbornog zakona proći nikako do izbora, a još sam manje optimist da jedan ovakav prijedlog može proći, ali živim za dan kada će država Bosna i Hercegovina izgledati onako kako je zamišlja Glavni odbor SDP-a ili Naša stranka”, riječi su Saše Magazinović, SDP-ovog državnog zastupnika.
A predsjednik NiP-a Elmedin Konaković poručuje: “Ako postoji neko ko nam može isporučit jednog člana Predsjedništva i građanski koncept, ugasit ćemo svoje stranke i prijeći ćemo u tu stranku. Dakle, ako ima neki čudotvorac, mi smo umorni od tih lažnih obećanja”.
SDA pozdravlja svaku, pa i ovu inicijativu koja ide u pravcu izmjene Izbornog zakona. I to onako kako je to predviđeno presudama Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH. Ali o nekim stvarima, ipak, treba voditi računa.
“Svaki prijedlog koji bude predložen od parlamentarnih stranaka, kao što je u ovom slučaju uradila Naša stranka, treba obezbijediti kvalificiranu većinu. To su 22 zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine koji podrazumijevaju entitetsku većinu, a ako treba pristupiti izmjeni Ustava BiH, onda je to dvotrećinski”, podsjeća SDA-ov zastupnik Adil Osmanović.
A prema postojećem odnosu snaga u parlamentu, matematika jasna. Gotovo nevjerojatno je da će prijedlog dobiti potporu. Iz HDZ-a, standardno, diplomatski. Za Našu stranku pohvale. Ovako, kažu, treba raditi.
“Ako netko u ovoj državi, da li je to klub, da li je to neka stranka, ona koja ima mogućnost, po principu koji je predviđen Ustavom i Poslovnikom o radu Parlamenta i želi izmijeniti Ustav, to je legitimno. Bilo je i do sad prijedloga izmjena Ustava, parcijalnih, ovakvih, onakvih, i kroz ovaj mandat i kroz prošli. To je legitimno, pa ako prođe – OK”, kaže HDZ-ov zastupnik Nikola Lovrinović.
Od SNSD-a nismo saznali mišljenje o ovom prijedlogu. No, znamo njihov stav da se od izvornog Dejtona ne smije odstupati. Od Milorada Dodika, ipak, još jedno kategorično ne. Više neće sudjelovati ni u radu Interresorne radne skupine za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH. Razlog, kao i obično - posredovanje međunarodne zajednice: “Nama ne treba nikakav posrednik. Ako ga prihvataju muslimani i Hrvati, nek on s njima radi, s nama ne treba da radi. Mi imamo svoje jasne stavove šta smo spremni da uradimo oko Izbornog zakona”.
federalna.ba