Izjava o palijativnom centru ismijana, a realnost je surova
Direktor Univerzitetskog kliničkog centra u Banjaluci Vlado Đajić u posljednjih nekoliko dana postao je predmet podsmijeha zbog izjave o palijativnoj njezi. Video s njegovom izjavom postao je predmet brojnih kritika. Međutim, realnost je nažalost, mnogo surovija. Teški pacijenti već godinama traže baš ovaj vid podrške i terapije.
“Mi pravimo hospis-palijativnu terapiju gdje će 50 pacijenata moći dostojanstveno, tako da kažem, umre”, rekao je Đajić.
Izjava direktora Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske preko noći se proširila društvenim mrežama, kao i ostalim medijima. S jedne strane salve kritika. Đajić danas objašnjava: podrugivanja su strašna, jer je sve veći broj teških pacijenata, a nažalost, biće ih i više. Stoga je, kako kaže, centar za palijativnu njegu i više nego potreban.
“Smatra se da će za deset godina svaki treći čovjek na planeti imati neku malignu bolest tumora. Nažalost, kraj takvih oboljenja jeste da pacijenti padaju u postelju nepokretni, a svjesni su, ne mogu da ustaju, imaju teške bolove. To je strašno i za te pacijente i za porodice. Za djecu koja su primorana - a nisu izvježbana - da nekoga presvuku, da mu daju lijek, promijene kateter, da izvrše higijenu”, objašnjava Đajić.
Centri za zbrinjavanje takvih pacijenata, praktično, ne postoje. Prema posljednjim informacijama, u cijelom RS-u je manje od dvadeset kreveta za ove pacijente. Na ovaj problem već godinama upozoravaju u udruženjima pacijenata.
“Najviše ih se sad javlja s karcinomom. Imamo ogromanu potrebu za palijativnom njegom. Ne snalaze se nikako. Jednostavno, otpuštaju vas iz bolnice, idete kući, iz stana vas iz porodice opet voze do hitne, koja vas opet uputi na neku terapiju i, jednostavno, sve se to dešava kod kuće”, ističe Verica Tadić, sekretar Udruženja žena oboljelih od karcinoma dojke (Iskra).
Javnost, nažalost ili nasreću, a zavisi to od ugla gledanja, nije upoznata s mukama brojnih pacijenata.
“Javnost je poprilično medijski nepismena. Ako znate da prelistavate sadržaje na društvenim mrežama ili da ukucate naku stranicu na internet ili pogledate dnevnik, to ne znači da ste medijski pismeni. Tako da će i dalje biti pogrešno shvaćenih informacija, jednosmjernih, jednokanalnih informacija i dalje će biti manipulacije zbog takvog stanja”, kaže komunikolog Mladen Bubonjić.
Dodaje Bubonjić da zbog ovakvih komentara najviše štete imaju pacijenti, ali zdravstveno osoblje koje, kako kaže, u veoma nezahvalnom sistemu čini velike napore. Zaključuje da priča o palijativnoj njezi mora biti mnogo bolje iskomunicirana, to jeste da se građanima približi značenje ovog vida terapije, posebno da bi se izbjeglo podrugivanje.
federalna.ba