Smještaj za stare skuplji od penzije, liste čekanja sve duže
Demografske promjene u Bosni i Hercegovini postaju sve izraženije. Stanovništvo je sve starije, dok odlazak mladih znači da je sve manje onih koji mogu brinuti o starijim članovima porodice. Zbog toga raste interes za centre za stare i iznemogle osobe. Liste čekanja su sve duže, a mjesečne cijene smještaja premašuju prosječnu penziju.
Penzionisana profesorica njemačkog jezika Mila Mandurić u mostarskom Centru za stare i iznemogle osobe boravi četvrtu godinu. Uslugom je zadovoljna, s drugim korisnicima se dobro slaže, a djeca joj često dolaze u posjetu.
“Oni mi dolaze veoma često, plate mi dom, ono što nedostaje do 1.000 maraka, odu u prodavnicu i kupe sve što treba”, priča nam ona.
Smještaj skuplji od penzije
U dvije jedinice mostarskog centra boravi oko 120 osobe treće životne dobi. Mnogi od njih nisu u mogućnosti da sami finansiraju boravak, iako je ovaj centar najjeftiniji u ovom dijelu zemlje.
Prosječna penzija u Federaciji BiH iznosi oko 840 KM, dok su cijene najjeftinijeg smještaja i brige nešto više.
“Prva kategorija je za pokretne korisnike i iznosi 900 KM. Druga je za nepokretne korisnike i iznosi 1.100 KM, dok jednokrevetne sobe koštaju 1.000 KM”, pojasnila je socijalna radnica u Centru za stare i iznemogle osobe Mostar Adelisa Delić.
Liste čekanja sve duže
Cijene u drugim centrima su nešto više, a u pojedinim dostižu i do 2.800 KM – što zavisi od pokretljivosti korisnika. Uprkos tome, liste čekanja postaju sve duže.
“Definitivno ne možemo udovoljiti svim zahtjevima. Imamo poprilično dugu listu čekanja”, izjavila je voditeljica Doma za stare i iznemogle osobe Emaus Ana Pavlović.
Delić navodi da je najveća potreba za smještajem nepokretnih osoba.
“Liste čekanja jesu duže, ali zavise od kategorije korisnika. Veća je potražnja za smještajem nepokretnih korisnika i tu je lista čekanja znatno duža, dok za pokretne korisnike taj proces ide brže”, istakla je Delić.
Nedostaju kapaciteti i kadar
Sve je više i korisnika kojima je potrebna palijativna njega.
Hercegovačko-neretvanskom kantonu nedostaje centar za takvu vrstu korisnika. Samo u ovom domu potražnja premašuje kapacitete od 25 do 30 posto. Nedostaje i osposobljenog osoblja u ovom sektoru, a izvjesno je da će pritisak na sistem nastaviti rasti.
federalna.ba