Ovogodišnja sjetva žita najskuplja u istoriji, farmeri traže 0,82 KM po kg
Žetva hljebnog žita na pragu. Sa cijenom se kalkuliše. Svake godine priča ista. Cijena nepoznata do samog početka žetve. Godina izrazito loša za proizvodnju. Ovogodišnja sjetva bila je najskuplja u istoriji. Farmeri sada traže 0,82 KM po kilogramu. Jesu li mlinari spremni to da plate?
Za sjetvu samo jednog hektara Mika Zekić ove je godine morao uložiti više od dvije i po hiljade maraka. Sjetva nikada skuplja, a prinos će, kaže, bar na njegovoj parceli biti umanjen zbog loših vremenskih uslova. Žetvu pšenice počeće za 10-tak dana. Ono što ga više brine jeste -hoće li otkupna cijena pokriti bar troškove uloženog.
"Mi moramo platiti, imali ili nemali. Jedan hektar da bi se platio ide ovako: zakup zemljišta košta 200 KM, đubrivo 650 KM, zaštita od korova i bolesti oko 150 KM, sjeme 250 KM, gorivo 350 KM, vršidba 250 KM, a vjerovatno će biti i skuplja, to je 2400 maraka po hektru a tu nisam računao skladištenje i prevoz", pojašnjava Mika.
Zbog svih poskupljenja, farmeri traže da otkupna cijena žita bude 82 feninga. Sve ispod toga je, kažu, neisplativo.
"U nekim normalnim uslovima ona treba da izađe 82 feninga po kilogramu, sa zakupom to bi došlo i više. Ove godine rod očekujemo 4-5 tona, proizvođači i jesu zadovoljni i nisu, ipak je skup repromaterijal", kaže Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije.
Od nadležnih traže hitnu reakciju u vidu zaštite domaće proizvodnje da bi sva domaća pšenica bila otkupljena.
"Danas ćemo tražiti da se zabrani uvoz pšenice na 120 dana i zemljama EU i CEFTA-e da pokušamo da ovi otkupljivači zajedno sa nama sjednu i dogovore", dodaje Bakajlić.
Već u četvrtak svoje će prijedloge o visini cijene, ali i eventualnom skladištenju hljebnog žita iznijeti i pred mlinare. Hoće li doći do dogovora, nije izvjesno. Ranije se špekulisalo da su mlinari ovogodišnji rod spremni platiti 60 feninga po kilogramu, odnosno 36 evra po toni. Zaliha brašna u mlinovima ponestaje a cijena pšenice na berzi stalno raste. U narednim će danima biti poznato hoće li domaće ambare puniti semberska ili pšenica iz Srbije i Mađarske.
federalna.ba