Otvoreni Balkan ili Berlinski proces?
Koji je put do zajedničkog tržišta Zapadnog Balkana: Berlinski proces i Otvoreni Balkan u dva kolosijeka? Bosna i Hercegovina bez konsenzusa od pojave ideje Otvoreni Balkan. A priča ponovno aktualizirana protekle sedmice samitom u Ohridu. Ali i najavom njemačkog kancelara Olafa Sholza da će oživjeti Berlinski proces, ideju Angele Merkel. Pitanje je koji će zaživjeti i preživjeti?
Berlinski proces pokrenut je 2014. godine, u periodu kada je proces pristupanja zemalja zapadnog Balkana EU bio u, metaforički rečeno, slijepoj ulici. S tim u vezi, svih šest zemalja Zapadnog Balkana potpisale su ovaj sporazum s ciljem izgradnje regionalne saradnje na Balkanu i evropske budućnosti ovih zemalja. Sedam godina poslije on nije proveden, a susrećemo se s novim sličnim inicijativama koje imaju isti cilj, ili se to pod krinkom barem tako čini. Otvoreni Balkan koji je podržala Srbija kao inicijator, te Sjeverna Makedonija i Albanija. A u Bosni i Hercegovini i dalje oprečni stavovi.
“Iskreno se nadam da sam ja posljednji koji dolazi iz Bosne i Hercegovine, a ovdje govori ili na nekom drugom mjestu kao posmatrač ili kao gost”, izjavio je na samitu u Ohridu Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (SNSD).
“Šta je s onim što je već prihvaćeno, zašto se to ne implementira, ko to ne implementira, zašto se sad ista stvar zagovara kao Otvoreni Balkan od strane tri države? Dok ne vidimo kako se u to ulazi, kako se iz toga izlazi, šta je to po sadržaju. Ne ide se grlom u jagode kada je u pitanju država, a mi jesmo za regionalnu saradnju, mi nikakve odluke donositi nećemo”, poručio je Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (SDA).
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine analizu je tražilo od Vijeća ministara prije dvije godine, nikada je dobili nisu. I nije Bosna i Hercegovina jedina. Inicijativi Otvoreni Balkan protivila se i Crna Gora sve do promjene Vlade. Na posljednjem samitu u ulozi posmatrača pored Tegeltije bio je i Dritan Abazović, premijer Crne Gore, uprkos tome što nema podršku Skupštine, ali ni značajnog broja ministara za ovu inicijativu.
Stvari su zakomplicirale i različite podrške Njemačke i Amerike. Sholz je na Zapadni Balkan stigao s jasnom porukom o Berlinskom procesu. Potvrđeno je to i na samitu Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi u Solunu usvajanjem Deklaracije kojom je u jednu ruku i pokopana inicijativa Otvoreni Balkan.
Amerika nije na istom fonu kao Njemačka. Podržavaju Otvoreni Balkan, ali su za saradnju i integraciju u širu evropsku strukturu.
“Već ima puno inicijativa oko stvaranja nekakve ekonomske integracije. Inicijativa Otvoreni Balkan je samo jedna od njih i mi podržavamo sve ekonomske inicijative koje približavaju region i promovišu stabilnost zemalja u na Zapadnom Balkanu”, istakao je Gabriel Escobar, posebni izaslanik američke vlade za Zapadni Balkan.
U međuvremenu, gubimo benefite regionalnog tržišta. Ekonomski stručnjaci između ove dvije opcije biraju Berlinski proces.
“Mislim da Otvoreni Balkan već polako razotkriva svoju prirodu i da je Berlinski proces i sporazum o kreiranju zajedničkog regionalnog tržišta za zemlje Zapadnog Balkana ustvari jedini ispravan put kad govorimo o EU perspektivi ove regije”, ističe Amila Pilav-Velić, ekonomska ekspertica i analitičarka.
Kojim ćemo putem konačnu riječ, ipak daju politički stručnjaci.
federalna.ba